Potrošnja na oružje, prilagođena za inflaciju, porasla je prošle godine 0,7 posto, na 2,112 bilijuna dolara, izvijestio je SIPRI u ponedjeljak.

Zemlje su više trošile na oružje i u dvije godine pandemije, ističu u institutu.

"Vojna potrošnja dosegnula je rekordne razine unatoč ekonomskim posljedicama pandemije covida 19", istaknuo je viši istraživač SIPRI-jevog Programa vojne potrošnje i proizvodnje oružja Diego Lopes da Silva.

Unatoč većem iznosu, udio vojne potrošnje u globalnom BDP-u smanjen je za 0,1 postotni bod, na 2,2 posto BDP-a, jer su zemlje više izdvajale i za poticaje gospodarstvu, stvorivši uvjete za njegov brzi oporavak od pandemijske krize.

"Tempo rasta usporio je u realnom izrazu zbog inflacije. U nominalnom izrazu vojna potrošnja porasla je 6,1 posto", dodao je Da Silva.

Pet zemalja

Najviše su na oružje prošle godine trošili SAD, Kina, Indija, Britanija i Rusija.

Američka potrošnja na oružje pala je 1,4 posto, na 801 milijardu dolara, s udjelom u BDP-u od 3,5 posto. Pad odražava i smanjenu potrošnju na istraživanje i razvoj, ali SAD se, po svemu sudeći, i dalje fokusira na "tehnologije nove generacije", primjećuju u SIPRI-ju.

Ruska potrošnja porasla je prošle godine 2,9 posto, na 65,9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 4,1 posto. Veća izdvajanja za oružje omogućile su više izvozne cijene energenata, a vremenski su se poklopila s pripremama invazije na Ukrajinu, primjećuju u SIPRI-ju.

Ukrajina je od ruskog pripojenja Krima 2014. godine jačala obranu, povećavši potrošnju na oružje 72 posto. U 2021. potrošnja je ipak pala, na 5,9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 3,2 posto, izračunao je SIPRI.