'Ustavni sud ukinuo je mogućnost odbijanja kandidacijskih lista', kazala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić i pojasnila da je tumačenjem izbora u ciklusima puna provedba tih promjena zapravo odgođena za deset godina. Nadodala je kako se tu primarno radi o raspodjeli moći u tijelima koje donose odluke na državnoj ili županijskoj razini, a to moramo omogućiti i ženama i muškarcima.

Smiljana Leinert-Novosel rekla je kako je sve to samo dokaz kako se lako opredjeljujemo za neka rješenja, ali to teško provodimo u praksi. 'Mi pokušavamo eskivirati, progurati postojeću praksu koja je primarno maskulinog karaktera', istaknula je Leinert-Novosel i dodala da su žene često rezerva u političkim strankama za popuniti Sabor kada muškarci na listi odu u izvršnu vlast.

Širi okvir priče dala je Nadežda Čačinović. 'Mainstream politički zakoni nikad neće riješiti stvar', rekla je Čačinović i dodala da time što stavljamo žene na listu, omogućujemo aktivno sudjelovanje žena u politici. Također je postavila pitanje je li ženama nametnuto da moraju obaviti sve društvene uloge ili su se same izborile da ne budu samo majke, već da imaju i karijeru.

'Mentalni sklop našeg društva nije spreman za takav korak', istaknula je Tamara Gazdić-Alerić. Smatra da trebamo jačati svijest da na izborima biramo kandidate koji su kompetentni i kao birači biti odgovorni i znati koga izabrati. 'Proučavajući petnaest godina djelovanja Hrvatskog sabora, primijetila sam da ne postoji lingvistička razlika između muških ili ženskih zastupnika, ali postoje primjeri vrijeđanja žena od strane muških kolega na temelju spola', iznijela je svoje komunikološke opaske Gazdić-Alerić.

Emisiju u cijelosti možete pročitati ovdje.