Peticiju je kao prvi od pedesetak političara i intelektualaca potpisao nekadašnji predsjednik Milan Kučan, a uz njega potpisuju je i brojni intelektualci, kulturni i javni djelatnici, ali i neki političari poput bivšeg ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela te slovenskog zastupnika u Europskom parlamentu Ive Vajgla. 

Nakon suzdržanih izjava vlade da ne razmatra moguće priznanje Katalonije ako, prema najavama, ona temeljem rezultata referenduma proglasi nezavisnost, to je pitanje postavljeno i kandidatima za predsjednika države, a neki su bili za to da Slovenija prizna katalonsku samostalnost.

Za priznanje Katalonije u sučeljavanju kandidatkinja i kandidata na nacionalnoj RTV Slovenija zauzelo se njih skoro polovica od ukupno devet kandidata za izbore zakazane 22. listopada, a svi su osudili prekomjernu uporabu policijskog nasilja. Za priznanje Katalonije "ako i kada ona proglasi samostalnost" tako se izjasnio gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec, kojega smatraju najopasnijim rivalom sadašnjem predsjedniku Borutu Pahoru, podsjetivši da je Slovenija bila među prvim članicama EU-a koja je priznala nezavisno Kosovo.

"Kad smo mogli priznati nezavisno Kosovo, zašto ne bismo i Kataloniju, ako i kada proglasi neovisnost", rekao je Šarec, političar mlađe generacije koji tijekom kampanje ističe da je došlo vrijeme za promjenu političara koji su već 20-tak i više godina na vlasti. Šarec je diplomirao na Akademiji za kazalište i film, na odsjeku za glumu, a politikom se na lokalnoj razini počeo baviti prije sedam godina, a već je dva puta na izborima izabran za načelnika gradića nedaleko Ljubljane. Najprije je bio član stranke Pozitivna Slovenija bivšeg ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankoviča, a nakon njezine propasti osnovao je vlastitu stranku Lista Marjana Šareca.  

 Dosadašnji predsjednik Pahor je bio suzdržan, s obzirom na to da o takvim stvarima po slovenskom ustavu odlučuju vlada i parlament, a ne predsjednik, no podsjetio je na "simpatije" koje Slovenci imaju prema katalonskom narodu, što, kako ističe, nije izraz protušpanjolskog raspoloženja. To je, prema vlastitim riječima, kazao i španjolskom kralju Filipeu VI., prilikom nedavnog posjeta Madridu.

Među potpisnicima peticije za Kataloniju je i ugledna sociologinja Spomenka Hribar, jedna od čelnica pokreta Demos, koji je devedesetih godina prošlog stoljeća radio na osamostaljenju Slovenije. U razgovoru za novi broj ljubljanskog tjednika "Mladina" ona je izrazila duboko razočarenje stajalištima Slovenije i cijele Europske unije prema katalonskom problemu, rekavši da su nastojanja te nacije da dobije državnu nezavisnost legitimna. Prema njenim riječima, u Europi postoji više naroda koji su "zreli" za državno osamostaljenje, što je po njoj njihovo legalno i legitimno pravo, a ako Europa bude ustrajala na sadašnjim rigidnim stajalištima, koje je pokazala na slučaju Katalonije, ona bi se mogla raspasti kao bivša Jugoslavija.

"Bude li Europa tako rigorozna i autoritarna kao u slučaju Katalonije, mogla bi eksplodirati, što se neće dogoditi ako prizna pravo na samoodređenje naroda i nastojanja da se ostvari suživot između nove i prijašnje države. Europa bi morala razrješavati suprotnosti  i neprijateljstva, a ne biti tlačitelj jednih u korist drugih", navela je Hribar, dodajući kako je razočarana ponašanjem Europe i Slovenije prema Kataloncima te "podređenošću" slovenske politike prema Bruxellesu i Washingtonu.

"Bivša Jugoslavija, koliko god je u svjetskim razmjerima bila mala, usred hladnog rata je pokrenula nesvrstani pokret kao svjetski fenomen tadašnjeg vremana, dok Slovenija nije u stanju zauzeti svoje suvereno i nezavisno stajalište prema europskoj politici", napisala je Hribar za ljubljansku "Mladinu".