Španjolska interventna policija pendrecima i gumenim mecima pokušala je spriječiti Katalonce da glasuju na biralištima, što je izazvalo kritike međunarodne zajednice i gurnulo Španjolsku u najveću ustavnu krizu u nekoliko desetljeća. 

Nakon što su dužnosnici objavili preliminarne rezultate referenduma koji pokazuju da je 90 posto izašlih birača glasalo za odcjepljenje, Puidgemontova vlada je najavila da će u ponedjeljak od regionalnog parlamenta zatražiti da proglasi neovisnost.

Izlaznost na referendum bila je samo 43 posto jer su Katalonci koji žele ostanak svoje regije u Španjolskoj većinom bojkotirali glasanje. 

'Osobno, ne bojim se toga', odgovorio je u četvrtak Puigdemont njemačkom tabloidu Bildu na pitanje strahuje li da bi mogao biti uhićen.  

'Nisam više ni iznenađen onime što radi španjolska vlada. Moje uhićenje je također moguće, što bi bio barbarski korak', smatra katalonski čelnik. 

Ni vlasti u Madridu ni sudstvo nisu prijetili da će uhititi Puigdemonta, iako ga optužuju da je prekršio zakon ignorirajući presudu ustavnog suda o zabrani provedbe glasanja.

Puigdemont tvrdi da je referendum dokazao volju Katalonca se odvoje od Španjolske, te se obvezao nastaviti proces odcjepljenja usprkos inzistiranju Madrida da se to neće dogoditi. 

Katalonski vođa je u televizijskom obraćanju u srijedu ponovio poziv za međunarodnim posredovanjem, ali je i istaknuo da rezultati glasovanja morati biti usvojeni. 

Sukob je pobudio strah u mnogih investitora da bi mogli izbiti nemiri u Kataloniji koja ostvaruje petinu španjolskog gospodarstva.

Katalonija ima vlastiti jezik i kulturu i dugo se žali da kroz poreze više plaća Madridu nego što dobiva iz središnjeg proračuna. 

Prema pisanju BBC-a u 2014., posljednjoj godini za koju španjolska vlada ima podatke, Katalonci su platili gotovo 10 milijardi eura više u porezima nego što su dobili nazad. BBC dodaje da Katalonija danas ima dug od 77 milijardi eura, što je oko 35,4 posto katalonskog BDP-a. Od toga 52 milijarde duguje španjolskoj vladi. 

Premijer Mariano Rajoy ponudio je međustranačke pregovore kojima bi se dogovorio bolji porezni i ustavni okvir za Kataloniju ako pokrajine odustane od neovisnosti, no spreman je početi razgovore tek kada se Katalonija vrati 'poštivanju zakona'.

Čini se da su nasilje kojim je španjolska policija u nedjelju pokušala spriječiti glasanje, zatim tvrdi Rajoyev stav i nesvakidašnje stroga intervencija kralja Filipa VI. ojačali katalonsku odlučnost da proglase neovisnost. 

Ankete provedene prije referenduma pokazivale su da samo 40 posto Katalonaca želi izdvajanje iz Španjolske, iako je većina htjela da se glasanje održi, no  nasilan odgovor središnje vlade razbjesnio je i one Katalonce koji proglašenju neovisnosti nisu bili skloni.