ZAGREB - Smatra kako je nužan jedinstven stav svih stranaka prema sudstvu kao trećoj grani vlasti. 'Mi smo odgovorni da se ta profesija uzvisi, a ne unizi', naglasila je SDP-ova zastupnica. 'Biti sudac je način života', dodala je, upozorivši da je problem neovisnog sudstva godinama kočio ulazak u EU, te istaknuvši kako je nužno postići da suci budu 'svećenici pravde'.

Vesna Pusić (HNS) uvjerena je da će zakon, bude li se stvarno i provodio, biti najveći doprinos reformi pravosuđa, budući da se, kazala je, tema kvaliteta suđenja i sudaca do sada zaobilazila. 'Od svih Vladinih strategija, akcijskih planova i raznoraznih ideja, ovaj mali i neugledni zakon je, što se reforme pravosuđa tiče, apsolutno najvažnija stvar', ustvrdila je Pusić. 'Za suca više neće biti bitno ni genetsko podrijetlo, niti tko je čiji sin ili kćer, već kakve je ocjene dobio na testiranju', dodala je.

HNS, ipak, predlaže da se u zakon uvrsti obveza javnog, odnosno internetskog objavljivanja rang liste bodova, po kojoj bi se birali suci, te obveza Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća da kod izbora poštuju rezultate kandidata, odnosno rang listu.

Mile Horvat (SDSS) u osnivanju pravosudne akademije također vidi napredak u reformi pravosuđa, 'kojoj se trebalo ozbiljno i trajno pristupiti'. 'Ovo je put kojim bi se to moglo dobro završiti', dodao je.

Da će osnivanje Pravosudne akademije omogućiti neovisnost sudstva od utjecaja medija, politike i krupnog kapitala smatra i Ana Lovrin (HDZ), koja drži da će suci koji završe Akademiju moći samostalno, odgovorno, neovisno i transparentno obavljati svoju dužnost.

Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio raspravom o prijedlogu zakona o pravosudnoj akademiji, po kojemu bi se pravosudne ustanove od 2012. punile prvim naraštajem sudaca i državnih odvjetnika sa završenom dvogodišnjom izobrazbom u državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Predviđa da je za rad škole potrebno 30,6 milijuna kuna na godinu, a primala bi kandidate s najboljim rezultatima na pravosudnom i prijamnom ispitu.

U trenutku upisa oni bi već bili primljeni u radni odnos i raspoređeni u odgovarajuće sudove i državna odvjetništva, gdje bi obavljali praktični dio nastave i radili kao savjetnici. Nakon uspješna školovanja u tim bi pravosudnim ustanovama bili imenovani za suce i državne odvjetnike.

Natječaj za prijam kandidata raspisivao bi se jednom na godinu, najkasnije do početka listopada, i to na temelju plana o potrebnom broju sudaca i zamjenika državnih odvjetnika koji za svaku kalendarsku godinu izrađuje ministarstvo pravosuđa.

Kandidate za suce biralo bi tročlano povjerenstvo koje bi između svojih članova imenovala Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće. Na natječaj bi se mogli javiti kandidati koji su na pravosudnom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova, a svaki kandidat bit će upućen i na psihološki test radi provjere socijalnih sposobnosti. 'Važno je da se radi o stabilnim osobama', kazao je Šimonović.

Akademiju bi vodili upravni odbor, programsko vijeće i ravnatelj s dva zamjenika - svi iz redova sudaca i državnih odvjetnika.