Najveća odšteta za trajnu invalidnost ograničila bi se na milijun kuna, a naknada za pretrpljeni strah, koja se dosuđuje u visinama od tri do 33 tisuće kuna, u potpunosti je ukinula. Također, ne bi se isplaćivala ni naknada za bolove ako nisu neuobičajeno jaki i ne prouzrokuju patnju.

Osiguravatelji traže i da se rok za rješavanje štete produlji sa 30 na 90 dana te da počne teći kada se uz zahtjev prilože svi traženi dokumenti. Time bi se isplata mogla znatno prolongirati. Odvjetnici oštro osuđuju ovu inicijativu.

'Smanjivanje odšteta te ukidanje naknade za pretrpljeni strah je apsurd. Činjenica je da u Hrvatskoj osiguravajuće kuće imaju veliki utjecaj na politiku i u cilju ostvarenja maksimalnog profita već godinama na sve moguće načine pokušavaju obezvrijediti oštećenike u pogledu isplate odštete za nematerijalnu štetu. Srećom, stvari će se promijeniti kad uđemo u Europsku uniju i budemo morali uskladiti standarde o isplati naknada. Ondje se za istu ozljedu osiguranicima isplaćuju i deset puta veće odštete', kazao je za Glas Istre pulski odvjetnik Dubravko Zeljko.

Hrvatska udruga za osiguranje još je 2009. pripremila 'orijentacijsku medicinsku tablicu za procjenu tjelesnog i duševnog zdravlja', koja je zbog niskih vrijednosnih kriterija naišla na brojne kritike medicinskih vještaka, odvjetnika i sudaca. Jedan od autora je dr. Marijan Ćurković, inače čovjek od osobita povjerenja ministra Slavka Linića i Vlade, zbog čega stručnjaci strahuju da će osiguravatelji 'preko veze' progurati ono što nisu uspjeli u sudskoj i medicinskoj praksi.

Ćurković je za Večernji list izjavio da Hrvatska ne bi bila prva država u Europi koja bi zakonom propisala postotak tjelesnih oštećenja i odšteta te da su tamošnji ustavni sudovi odbili prigovore takve vrste.