Tijekom ovog vikenda očekuje nas uglavnom suho i hladno vrijeme. Pri tome bi tijekom subote na Jadranu moglo pasti još malo kiše, a u gorskoj i dijelu središnje Hrvatske i malo snijega. Temperatura zraka će u unutrašnjosti biti uglavnom od -4 do +1, a na Jadranu oko 10 stupnjeva Celzija, na sjevernom dijelu malo niža, kaže Kristijan Božarov iz udruge Crometeo.

U nedjelju će posvuda biti suho uz sunčana razdoblja. Jutarnje temperature u unutrašnjosti mogle bi se ponegdje spustiti i do -10. Slab mraz moguć je i uz obalu. Dnevne vrijednosti bit će na kopnu oko nule, a na Jadranu većinom između pet i 10 stupnjeva.

Prva polovica sljedećeg tjedna donosi nam kratkotrajno zatopljenje. Zbog utjecaja ciklone, koju je tim udruge nazvao Iko, očekuje se mnoštvo oblaka i povremena kiša čak i u najvišem gorju. Temperatura zraka posvuda će biti iznad nule, ponegdje i do plus 10, a na Jadranu oko 15. Nove kišne oborine i topljenje snijega uzrokovat će daljnji porast vodostaja. Od četvrtka stiže novo jače zahlađenje. Temperatura zraka u cijeloj će se Hrvatskoj naglo sniziti, u unutrašnjosti i ispod nule. Pritom se mjestimice ponovno očekuje snijeg.

Bit će to početak osjetno hladnijeg razdoblja koje će se nastaviti cijelom sredinom mjeseca.

U Hrvatskim vodama kažu kako za sada nema nikakve prijetnje od novih poplava jer bi sadašnji vodni val trebao proći, a oborine koje stižu bit će manje i uglavnom u obliku snijega koji će se zadržavati na tlu.

Zašto u Zagrebu nema pravog snijega?

U Gorskom kotaru visina snježnog pokrivača trenutno iznosi i do 60 cm, na Sljemenu ga ima 55 cm, u Samoboru 43 cm, a u Hrvatskom zagorju i Međimurju između 30 i 50 sm. Razlog tako obilnom snijegu bilo je zadržavanje hladnog zraka iznad zapadnih dijelova Hrvatske, dok je istovremeno prema istoku bilo znatno toplije. Granica tog hladnog i toplog zraka, svojevrsna barijera, nalazila se iznad središnje Hrvatske. U središnjoj i sjevernoj Europi je, naime, ovih dana bilo vrlo hladno, dok je na njenom jugoistoku, primjerice u Grčkoj, temperatura dostizala i 28 stupnjeva. Na rubu tih dviju velikih zračnih masa naši su krajevi primili obilne oborine.

Na padaline u Zagrebu utjecala je i gradska mikroklima koja je rubnim područjima donijela znatno veće količine snijega nego gradskom središtu. Bez snijega ostala je i Slavonija.

Zanimljivo je da je na današnji dan 1963. godine u Gospiću izmjereno -27 stupnjeva Celzijeva, što je najniža ikada izmjerena temperatura u prosincu u Hrvatskoj, kaže Božarov.