Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva i Carinska uprava Ministarstva financija poručile su u opširnom priopćenju da su pojačane 'ionako prisutne mjere nadzora na graničnim prijelazima u odnosu na pošiljke koje bi eventualno mogle doći iz Japana'. Usto, Carinska uprava u suradnji s Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost provodi kontinuiranu obuku ovlaštenih carinskih službenika za kvalitetno obavljanje nadzora.

U sklopu praćenja razvoja situacije, navedene državne službe statistički su obradile podatke uvoza u razdoblju od protekle dvije godine, pa tako doznajemo da od vremena nuklearne nesreće u Japanu nije bilo uvoza pošiljaka bilja porijeklom iz Japana, a uvoz pošiljaka ne-životinjske hrane u posljednjih šest mjeseci porijeklom iz Japana bio je 'vrlo mali'. Uglavnom se, zaključuju službe, radi o hrani namijenjenoj japanskim restoranima koja se ne uvozi u Hrvatsku direktno iz Japana, već iz zemalja EU-a.

'Tone vrlo malog uvoza'

No, prema specifikaciji dobivenoj iz Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatsku je samo u prošloj godini iz Japana uvezeno više od dvije tone povrća, isto toliko rogača, morskih i ostalih algi, šećerne repe i šećera, dvije tone čaja, četiri tone riže, tri tone tjestenine, 23 tone umaka, pripravaka za umake, 19 tona vode i fermentiranih pića. Uz niz drugih prehrambenih artikala - lukovica, živih biljki i korijenja, biljnih sokova, ulja i masti - uvezeno je i više od tri tone nespecificiranih namirnica.

Pritom, visoko treće mjesto na popisu najvećih uvoznika japanskih proizvoda u Hrvatskoj drži Konzum, maloprodajni lanac čije trgovine, kako kažu, svakodnevno pohodi 650 tisuća kupaca. Na sedmom mjestu još je jedan uvoznik hrane – Biovega, vlasnik trgovina Bio&Bio, s ambicijom da postane regionalni lider na tržištu ekoproizvoda u proizvodnom i trgovačkom sektoru.

Biovega je promptno reagirala na situaciju u Japanu, poručujući da su posljednje dvije narudžbe zapakirane prije potresa, te su provjerene i sigurne. Ostale proizvode Biovega sigurno neće plasirati na tržište pojavi li se i najmanja sumnja u njihovu kontaminiranost. Iz Konzuma, međutim, ni treći dan od novinarskog upita ne stiže pojašnjenje o sadržaju i proceduri kontrole proizvoda koje uvoze iz Japana.

'Zabranimo uvoz!'

Europska unija još prošlog tjedna pozvala je države članice da uvedu testiranja japanske hrane na radioaktivnost.

SAD su u srijedu otišle korak dalje, zabranivši uvoz mlijeka, voća i povrća iz četiri japanske prefekture u blizini nuklearke Fukushima, nakon čega je prvi promptno reagirao Hong Kong, proglasivši zabranu uvoza namirnica iz pet japanskih prefektura.

Mnoge azijske zemlje, uključujući Kinu, Indiju, Maleziju, Tajvan, Singapur i Južnu Koreju, počele su s analizom radioaktivnosti japanskih proizvoda odmah nakon početka krize u nuklearki Fukushima.

U međuvremenu, na popisu kontaminiranih proizvoda, po priznanju same japanske vlade, našlo se 11 namirnica - brokula, kupus, repa, peršin i drugo zeleno povrće. Iako se u početku tvrdilo da otkrivene niske razine radijacije u mlijeku i špinatu ne mogu štetiti ljudima, najnoviji testovi ukazuju na suprotno: konzumacija 100 grama povrća u 10 dana jednaka je količini zračenja koju osoba može primiti iz prirodnog okoliša u godinu dana.

Ilija Rkman, predsjednik Potrošača - hrvatskog saveza udruga potrošača i član Glavne skupštine europske krovne udruge potrošača BEUC, upozorava da je u tome što je Hrvatska još uvijek izvan sustava RAPEX i RASFF - sustava upozorenja o opasnim predmetima opće uporabe i hrane.

'Ako je Europska unija na svojoj razini procijenila rizik o uvozu hrane iz Japana, Hrvatska bi trebala tu procjenu prihvatiti. To je dostatna informacija da stavimo točku na 'i', te zabranimo uvoz prehrambenih proizvoda iz Japana dok se ne dokaže da nema povišenih razina radijacije', predlaže Rkman.

Sa zatvorenim pregovaračkim poglavljima 12 i 28, koja se odnose na sigurnost hrane te zaštitu potrošača i zdravlja, hrvatsko tržište je s motrišta geoekonomije u suštini sastavni dio europskog tržišta, napominje Rkman.