Taj strah od skretanja Egipta u islamizam (ali i Tunisa, Alžira, Jemena, Jordana, Libanona, Maroka, Mauritanije itd.) dovela je danas izraelskog predsjednika, Simóna Peresa, do toga da eksplicitno izrazi podršku egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku

'Uvijek smo imali veliko poštovanje prema predsjedniku Mubaraku. Ne tvrdim da je sve to čini ispravno, ali je učinio nešto zbog čega smo mu jako zahvalni, a to je održavanje mira na Bliskom istoku', kazao je Peres naglašavajući da bi fanatizam islamista u Egiptu bio gori od stanovitog 'pomanjkanja demokracije'. Na toj liniji, manje više, nalazi se Bijela kuća, kao i većina europskih diplomacija.

U međuvremenu se stanje u Egiptu uopće ne poboljšava. Vlast je odlučila zabraniti rad televizijske mreže Al Jazeera koja je prenosila uživo, najbolje na svijetu, sve što se događalo na egipatskim ulicama. Više neće to moći. Zatvoreni su svi uredi te televizije i oduzete su joj sve dozvole njezinim dopisnicima. Šestero njih je neko vrijeme policija privela, ali su već oslobođeni kako bi napustili zemlju.

Glavna zračna luka u Kairu je isto u kaosu. Na tisuće stranih državljana želi napustiti Egipat u strahu od građanskog rata, pa čudi nonšalantnost hrvatske diplomacije spram hrvatskih građana koji se 'odmaraju daleko od mjesta pobune'.

Rezolucijom koja se očekuje iz Bruxellesa bit će obuhvaćeni događaju i u Tunisu, gdje, kako ističe ministar Frattini, također postoji opasnost od islamizacije. 'Unija podržava urednu transformaciju i tranziciju u kojima će biti priznate legitimne aspiracije Tunižana i Egipćana, ali nije zainteresirana za to da te države potonu', kazao je Frattini kojeg Muslimanska braća uznemiravaju bez obzira na to što, zasad, podržavaju nastojanja Mohameda el Baradeija (iako ima sve više analitičara koji predviđaju da će islamisti El Baradeija samo iskoristiti i onda škartirati).

Šefica europske diplomacije, Catherine Ashton, pozvala je Mubaraka da ipak krene u dijalog s opozicijom, a u korist svih građana.