Gospodarske i društvene posljedice pandemije mogle bi „poticati radikalizaciju pojedinaca neovisno o njihovim ideološkim uvjerenjima”, navodi izvršna direktorica europske policijske agencije Catherine de Bolle u izvješću „Situacija i tendencije terorizma”, objavljenom u utorak.

„Aktivisti krajnje ljevice kao i krajnje desnice te oni upleteni u džihadistički terorizam pokušavaju iskoristiti priliku koju je stvorila pandemija”, ističe ona.

Dužnosnica inzistira na činjenici da krajnje desne mreže, čak i ako ne čine nasilna djela, potiču štetno ozračje.

„Takvo ozračje izgrađeno na ksenofobiji, mržnji prema Židovima i muslimanima i protuimigrantskim osjećajima moglo bi pogodovati nasilju radikaliziranih pojedinaca (...) kako smo proteklih mjeseci jako dobro vidjeli”.

U roku od godinu dana, u tri zemlje zabilježeno je najmanje šest napada (uspjelih, neuspjelih ili spriječenih) pripisanih krajnjoj desnici, prema samo jednom u 2018. godini.

Među njima je napad na sinagogu u Halleu u Njemačkoj, kada su u listopadu 2019. ubijene dvije osobe.

Napad je dio onih zbog kojih su njemačke savezne vlasti zabranile tri neonacističke skupine, od kojih posljednju ovaj utorak.

Na drugoj strani spektra, izvješće donosi popis 26 napada krajnje lijevih anarhista izvedenih u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Broj uhićenih utrostručio se, pretežito zbog prosvjeda i sukoba s policijom u Italiji.

Izvješće koje ima 98 stranica ukazuje i na smanjenje džihadističkih napada, uglavnom zahvaljujući naporima snaga sigurnosti i međunarodnoj suradnji.

Države članice dokumentirale su ukupno sedam napada ili pokušaja napada 2019. te 14 spriječenih.

To je ukupno 21, prema 24 napada zabilježena 2018. godine i 33 zabilježena 2017.

Čak i ako su Islamska država i Al Kaida imale mnoge poteškoće, lokalno se pojavljuju mreže „bez organizacijskih veza” s višim hijerarhijama, dodaje se u dokumentu u kojem se ističe i važnost samoradikalizacije putem interneta.