Znanstvenici iz Njemačke, s Cipra, iz Saudijske Arabije i s Harvarda izračunali su dosad najdetaljniju procjenu smrtnosti od onečišćenja zraka i objavili je u časopisu Nature. U studiji se navodi i kako bi se, nastavi li se postojeći trend, do 2050. broj smrti uzrokovan zagađenjem zraka mogao udvostručiti.

"Oko šest posto svih smrti u svijetu dogodi se zbog izloženosti onečišćenom zraku. Broj je viši nego što su znanstvenici očekivali", rekao je profesor ekoloških znanosti Jason West sa sveučilišta North Carolina.

Zagađenje zraka ubija više nego HIV i malarija zajedno.

Najviše žrtava onečišćenja ima Kina, 1,4 milijuna godišnje, a slijede je Indija sa 645.000 i Pakistan sa 110.000.

Najviše smrti od posljedica smoga i čađe uzrokuje domaće grijanje i kuhanje na drva i ostala biogoriva u zemljama u razvoju. Ono što je znanstvenike iznenadilo jest da se na drugo mjesto uzročnika svrstala poljoprivreda, a čak je vodeća na američkom sjeveroistoku, u Europi, Rusiji, Japanu i Južnoj Koreji.

Problem s poljoprivredom leži u amonijaku iz umjetnih gnojiva i životinjskog otpada, rekao je Jos Leliveld s njemačkog Instituta Maxa Plancka. Taj amonijak u kombinaciji sa sulfatima iz elektrana na ugljen i nitratima iz automobilskih ispušnih cijevi stvara čestice smoga koji je pak veliki uzročnik smrti od onečišćenja.

"Bili smo iznenađeni, ali na kraju to ima savršenog smisla", rekao je Leliveld, dodajući da su znanstvenici očekivali da će promet i elektrane biti najveći uzročnici smrtonosnog smoga.