Svjetski šampion pčelar Ivan Kožić iz Konjščine i njegove pčele napravili su med od bagrema koji je apsolutni pobjednik natjecanja u kojem su sudjelovali kandidati iz 14 država sa 336 uzoraka, a desetina svih uzoraka došlo je iz Hrvatske.

Kožić kaže da u nastanku njegova meda nema ni recepta ni tajne. 'Treba samo mnogo rada, higijene i prirode. Sve što za pčele mogu danas napraviti neću ostaviti za sutra. Samo tako mogu se pčelinja društva održati jakima i zdravima', otkrio je Kožić tportalu, dodavši da mu se među skromnoj pčelarskoj opremi izdvajaju higijenske pojilice za vodu za pčele na koje pazi da su uvijek čiste.

Aktualni šampion u pčelarenje je krenuo iz hobija prije sedam godina, a hobist je ostao i danas. Od početnih pet košnica svoj najvažniji posao sada u mirovini povećao je na četrdeset društava. Budući da samo polovica košnica proizvodi med, a ostale služe jačanju društava, Kožić proizvodi ne više od 800 kilograma meda od bagrema i pored tog šampionskog kestenov i livadski.

'Bagrem je ovdje u Zagorju izrazito čist. Kestena nema toliko pa se može dogoditi da pčele odaberu još neko cvijeće, ali kada cvjeta bagrem onda se šuma bijeli', kaže ovaj ljubitelj prirode, koji se pčelarenju posvetio nakon radnog vijeka u provedenog u zagrebačkoj gužvi.

Poluprofesionalnim hobijem Kožić popravlja kućni budžet, pa med prodaje od kuće što država omogućava nedavno donesenim pravilnikom, a dio svog slatkog proizvoda podijeli prijateljima. Za svaku košnicu ima pravo na godišnji poticaj Ministarstva poljoprivrede od 40 kuna po zajednici i po prodanom kilogramu meda. Ali najveći dobitak, kaže, ipak je uživanje i boravak u prirodi.

Pored Kožića, u ocjenjivanju u Ljubljani nagrađeni su pčelar Drago Rončević iz Svetog Jurja zlatnom medaljom u kategoriji za cvjetni med i Zvonimir Božić iz Donjeg Miholjca također zlatnom medaljom za medeni liker s dodacima.

Većina uzoraka na natjecanju bila je iz Slovenije, a uz Hrvatsku zastupljen je bio med i iz drugih dijelova Europe i nekoliko iz svijeta. Prema Vedranu Lesjaku, uredniku Hrvatske pčele, časopisa u izdanju Hrvatskog pčelarskog saveza, rezultat se ipak može smatrati reprezentativnim.

'Radi se o prvom takvom ocjenjivanju meda i prijavljeno su bili većinom med iz Slovenije, pa zatim iz Hrvatske. Naši pčelari i do sada su uvijek u Sloveniju nosili svoje med na međunarodna ocjenjivanja, jer su te ocjene vrlo relevantne. Međutim, ovaj uspjeh ne čudi, jer smo mi znali da imamo najkvalitetniji med', zadovoljan je Lesjak.