ČEKANJE NA SEMAFORIMA

Zagreb još nema upravljanje prometom 'na gumb' iako je sve trebalo biti gotovo već ove godine

28.03.2019 u 17:57

Bionic
Reading

Tvrtka Elipsa S.Z. za 2,28 milijuna kuna plus PDV izradit će studiju izvodljivosti i isplativosti uspostave automatskog upravljanja prometom (AUP). Riječ je o projektu o kojem se u Zagrebu govori od 70-ih godina prošlog stoljeća i čiji je završetak gradonačelnik Milan Bandić još 2013. godine najavio za 2020. Ali realizacija je, čini se, još daleko

Koliko vam se puta dogodilo da na nekom zagrebačkom raskrižju u špici čekate u automobilu i nikako da skrenete u željenom smjeru? Semafor se otvori i zatvori tri, četiri puta dok skrenete u neku ulicu. Ili koliko ste puta bili u prekrcanom tramvaju, ispred kojega su još dva te desetak automobila i premda ste od semafora niti pedesetak metara, treba vam desetak minuta da prođete to raskršće? Svega toga ne bi trebalo biti jednog dana, kada u Zagrebu zaživi automatsko upravljanje prometom (AUP) kao dio inteligentnog transportnog sustava (ITS).

A moglo je odavno da su se studije koje su se izdašno plaćale u proteklih tridesetak godina i realizirale. No kako nisu, zbog vremena, situacije i činjenice da smo ušli u EU nužno je bilo izraditi još jednu.

Tako je Grad Zagreb nedavno odlučio da će tvrtka Elipsa S.Z. za 2,28 milijuna kuna plus PDV izraditi studiju izvodljivosti i isplativosti uspostave AUP-a.

No i kad ona bude gotova, to je tek jedan u nizu koraka do ostvarivanja konačnog cilja, a to je da se s jednog mjesta u realnom vremenu promet prilagođava stvarnom stanju na terenu kako situacije s početka teksta uopće ne bi bilo ili bi bile svedene na najmanju moguću mjeru.

Nakon nje Grad planira uz pomoć resornog ministarstva prometa aplicirati za sredstva EU-a, poslije čega bi se sve trebalo zaživjeti.

A o AUP-u se govorilo i maštalo još u 70-im godinama prošlog stoljeća, kada je pokrenuta inicijativa za uvođenje projekta. Početkom 80-ih tvrtka 'Nikola Tesla' napravila je studiju o povezivanju svjetlosno-signalnih uređaja u jedinstveni sustav AUP-a, ali od nje se nije puno realiziralo. Najviše od nje implementirano je na tri zelena vala za potrebe Univerzijade 1987. godine.

Ništa se nije događalo sve do potkraj devedesetih, kada je britanska konzultantska kuća MVA u suradnji s njemačkom kućom Light Rail Transit Consultants, Urbanističkim zavodom, IGH-om te tvrtkama Prometis i Promet-ing napravila Prometnu studiju Grada Zagreba. Investiciju vrijednu 1,6 milijuna dolara u omjeru 50:50 osigurali su Grad i Svjetska banka za obnovu i razvoj.

Studija je predvidjela izgradnju sustava s 52 grupe uređaja u 12 prometnih zona, s glavnim prometnim centrom, CCTV-om, semaforskim uređajima sa senzorima i prioritetom javnog gradskog prometa u pet etapa…

Što Zagreb ima od ITS-a?

Nekoliko semaforskih sustava po načelu (autonomnih) distribuiranih sustava upravljanja, m-parking, videopauk, m-garage, m-prijevoz, fleet management zimske službe, sustav videonadzora javnih površina... Zagreb posjeduje i 426 semaforskih uređaja, sedam promjenjivih svjetlosnih znakova i 14 treptača, od čega je nadzor 17 posto uređaja u realnom vremenu, 16 meteostanica s dojavom leda, web kartu radova na cestama, videonadzor na 137 lokacija, ZET-ov sustav za nadzor i upravljanje prometom, nadzor nad sedam javnih garaža s uputnim sustavom na nekoliko lokacija te male i samostalne sektorske prometne centre na nekoliko lokacija.

No studija napravljena 1999. godine stajala je u ladicama sve do 2003., kada je konačno usvojena u Skupštini Grada. Potom nekoliko instituta i fakulteta izrađuje Prostorno-prometnu studiju cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada, koja je trebala zamijeniti MVA-ovu iz 1999., a u njoj je AUP spomenut kao mjera poboljšanja tramvajskog podsustava. Međutim ona nije zaživjela.

U ljeto 2008. godine Skupština Grada usvaja Program uspostavljanja sustava automatskog upravljanja prometom. Tvrtke Siemens i Ericsson Nikola Tesla prezentiraju svoje projekte, a gradonačelnik Milan Bandić najavljuje da će 'u taj kapitalni projekt u iduće tri godine biti uloženo 50 milijuna eura'.

I onda opet jedno vrijeme ništa, da bi u studenom 2013. godine u Gradskoj upravi održana prezentacija na kojoj je najavljen velebni projekt težak 38,5 milijuna eura, čija je realizacija bila predviđena za šest godina, odnosno za 2019. godinu, a u cijelosti je trebao profunkcionirati 2020.

Kazao je tada Bandić kako će se projekt AUP-a odvijati u nekoliko faza, financirati kreditom EBRD-a, vlastitim novcem i fondovima EU-a te da će svakih šest mjeseci provjeravati učinjeno, sve dok se ne stigne do faze u kojoj će se s jednog mjesta 2020. 'pritiskom na gumb' moći regulirati gradski promet koji se danas segmentarno prati.

Promet u Zagrebu
  • Promet u Zagrebu
  • Promet u Zagrebu
  • Promet u Zagrebu
  • Promet u Zagrebu
  • Promet u Zagrebu
    +4
Promet u Zagrebu Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Krajem 2014. Grad Zagreb je podnio prijavu nadležnom ministarstvu za sufinanciranje projekta 'Izrada dokumentacije za uvođenje sustava AUP-a u svrhu povećanja mobilnosti' na poziv za pripremu projekata iz područja integriranog prometa i održive regionalne/urbane mobilnosti - Operativni program Promet 2007. - 2013., ali aplikacija nije realizirana.

I tako je prošlog ljeta raspisan natječaj s početka teksta, na kojem je posao dobila Elipsa S.Z. A dok se studija ne napravi i AUP uvede, ne preostaje drugo nego naoružati se strpljenjem u prometu ili sjesti na bicikl, romobil ili pak pješke obavljati ono što se može.