'Naime, potrese na Balkanu izaziva ista tektonika ploča, odnosno podvlačenje afričke ploče ispod europske. U tom kretanju povremeno dolazi do cijelog niza podrhtavanja. To ipak ne znači da će sljedeći put, kada se dogodi potres u Turskoj, uslijediti jedan i u Hrvatskoj. Ljudi često misle da je to neki domino efekt. Ovakav niz ne može se smatrati pravilom.'

Što ga dulje čekamo, to će biti jači

Na pitanje jesu li oni najava nekog jačeg potresa, msc. Ivančić kaže da mogu, ali ne moraju biti.

'Može se dogoditi jedan veliki potres, a potom uslijediti niz manjih podrhtavanja koja često zovemo smirivanjem tla. Primjerice, nakon stonskog potresa 1996. uslijedilo je na tisuće naknadnih. Manji potresi mogu biti i najava većeg, međutim češće nisu. Naše je područje seizmički aktivno, cijela obala, osobito dubrovački dio, ali i sjeverozapadna Hrvatska. Mi jesmo u trusnom području i tu se potresi događaju redovno. Neke su godine seizmički aktivnije, a neke manje aktivne. Ne možemo predvidjeti kada će se dogoditi neki veći potres, no sasvim sigurno Zagreb će pogoditi, ako ne jači, onda sličan onome koji je 1880. izazvao velike štete (bio je jačine 6,3 po Richteru). Naime, što više vremena prođe od nekog većeg potresa, to se obično nakupi više napetosti te je potres koji slijedi jači', istaknula je Ivančić.

'Najbolja je prevencija solidna protupotresna gradnja. Usporedite snažne potrese u Čileu i Japanu koji nisu odnijeli velik broj žrtava sa slabijim na Haitiju u kojem je poginulo mnogo ljudi', kaže Ivančić.

Na pitanje koji su dijelovi Zagreba najugroženiji, dežurna seizmologinja odgovara da se upravo radi projekt u kojem se taj problem istražuje. 'Štete će uglavnom ovisiti o podlozi. Naime, nestabilnije podloge poput pješčane ili šljunčane opasnije su za gradnju, jer kuće prilikom podrhtavanja lakše propadaju u tlo.'