Dođe li u Nuklearnoj elektrani Krško do havarije poput one prošlogodišnje u japanskoj Fukushimi, Zagreb će posljedice itekako osjetiti. Kako bi te posljedice bile što manje, u Krškom je danas potpisan sporazum za projekt Pripreme za evakuaciju u slučaju nuklearne nesreće u kojem osim hrvatskog glavnog grada sudjeluje općina Krško te Rumunjski grad Cernavoda, u kojem je ista nuklearka kao u Sloveniji
Projekt je iz fondova Europske unije dobio 526 tisuća eura, od tog je Zagrebu pripalo 143 tisuće. Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić rekao je kako će ta sredstva u sljedeće dvije godine, koliko projekt traje, biti utrošena na unapređivanje sustava za evakuaciju da 'ne bi bilo više štete od toga nego koristi', kako je rekao. To uključuje pripreme za evakuaciju, protokole za kontaminaciju i upravljanje prometom. Bitno je, ističe, uvesti standardni operativni postupak u slučaju nuklearne nesreće koji će skratiti kolanje informacija i reakciju na terenu te pripremiti stanovništvo.
Zagreb na 25 kilometara do Krškog
Mještani općine Krško naviknuli su živjeti uz nuklearku. Svakih nekoliko godina domaćinstva dobivaju upute postupanja u slučaju havarije i plan evakuacije. Prvi krug evakuacije obuhvaća radijus od tri kilometra od izvora zračenja, drugi deset, a treći krug je promjera 25 kilometara, pojasnio je koordinator projekta Vitja Gričar. Upravo ovaj treći kruga prelazi na područje Hrvatske, a Vičar je objasnio kako bi radijaciju na toj površini mogla proizvesti nesreća poput one u Fukushimi.
Mještani općine Krško u prvom krugu evakuiraju se u Celje i Novo Mesto, a u drugom krugu evakuacije i prema Zagrebu. Kalinić je pak dodao kako je izuzetno bitan smjer vjetra, no kako se u svakom slučaju treba što više udaljiti od mjesta zračenja, napominjući kako je zračenje od černobilske havarije zabilježeno i 500-600 kilometara dalje.
A u slučaju nesreće u Krškom, atomska skloništa mogu donekle ublažiti posljedice. Kakvo je stanje atomskih skloništa u Zagrebu, koja su se intenzivno koristila tijekom Domovinskog rata, pojasnio je Kalinić. 'Atomska se skloništa nisu održavala, a problem su i nedefinirani imovinsko-pravni odnosi. Ne zna se pripadaju li gradu, državi ili je pak za njih odgovorno vijeće stanara zgrade u kojoj se nalaze', kaže Kalinić. Početkom 90-ih u zagrebačka se atomska skloništa moglo smjestiti tek sedam posto stanovništva. Stoga Kalinić radi na tome da se podzemne garaže prilagode mogućoj potrebi te da se u slučaju nuklearne nesreće pretvore u atomska skloništa. 'Trebalo bi staviti dodatnu ventilaciju, sanitarne čvorove i vrata. Nažalost, postojeća atomska skloništa su neadekvatna, filteri nisu mijenjani, a mnoga su i opljačkana', zaključio je.
Gradonačelnik pak nije skrivao zadovoljstvo projektom i činjenicom da je financiran sredstvima EU. 'Mi smo prvi susjedi, a havariju ne možemo predvidjeti, no možemo reagirati na vrijeme i spasiti ljudske živote', zaključio je.
NE Krško je sigurno
Slovenski ministar za zaštitu okoliša Franc Bogovič poručio je kako ovaj projekt znači nadogradnju sadašnjeg sustava te kako bi trebao podignuti razinu sigurnosti. Zaključio je kako je Uprava za nuklearnu sigurnost Slovenije posljednjim testiranjem ustanovila kako je razina sigurnosti od nuklearne havarije u Krškom zadovoljavajuća.
