Skupština Grada Zagreba izglasala je većinom glasova (42 'za' i tri suzdržana) zaključak o sklapanju Ugovora između Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije
Kako stoji u Ugovoru, osnivači Fonda za obnovu su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70 posto, Grad Zagreb s 20 posto te dvije županije s udjelom od po pet posto svaka.
Na čelu Fonda su ravnatelj i Upravno vijeće koje će imati devet članova, od kojih će pet biti predstavnici države, dva Grada Zagreba te po jedan iz svake županije. Država će svoje ljude u Upravnom vijeću, od kojih se jedan imenuje kao njegov predsjednik, imenovati u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu ugovora. Za mjesto ravnatelja raspisat će se javni natječaj, nakon kojeg će se o njemu očitovati Upravno vijeće.
Osim gradskih zastupnika i čelnih ljudi gradske uprave, današnjoj online sjednici prisustvovao je Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je podsjetio da je potresom 22. ožujka oštećeno gotovo 26.000 zgrada, od toga 24.000 zgrada na području Zagreba, što privatnih, što zgrada javne namjene.
Naveo je da je šteta procijenjena na gotovo 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna, te da Zakon o obnovi koji je donesen 11. rujna uređuje način i postupak obnove.
Naveo je da je država osigurala zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara te je Europska komisija dodijelila 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a.
Prva tranša, istaknuo je Horvat, avans od 88,9 milijuna eura, već je isplaćena u kolovoza u obliku predujma.
Prijedlog Europske komisije trebaju odobriti Europsko vijeće i parlament, nakon čega će se sredstva moći koristiti i iskoristiti u roku od 18 mjeseci, pojasnio je ministar.
Istaknuo je da je Vlada prenamijenila 100 milijuna kuna u proračunu za popravak zabatnih zidova, krovišta, dimnjaka, dizala i stubišta te kroz Fond za zaštitu okoliša osigurala dodatnih 41 milijun kuna za nabavu i sufinanciranje nabave kondenzacijskih bojlera.
Prema njegovim riječima, Fond će biti proračunski korisnik.
'Osigurana su sredstva u proračunu Ministarstva za 2021 – 903,7 milijuna, 2022. godine - 1,3 milijarde te za 2023. - 1,9 milijardi raspoloženih sredstava. Intencija je da Zagrebu i županijama otvorimo kanale za sufinanciranje fondova EU-a', kazao je Horvat.
Naveo je da se nakon osnivanja Fonda može krenuti u posao jer su osigurana inicijalna sredstva.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) istaknula je da uopće nije definirano koliko će ljudi biti zaposleno u Fondu, u kojim prostorima će raditi, kao i niz drugih detalja poput toga koliko će za to sredstava trebati. Istaknula je da je muči to kako će Grad Zagreb osigurati potrebna sredstva.
Tomislav Stojak (HNS) istaknuo je da Ugovor ima njegovu podršku jer proistječe iz zakona. Međutim izrazio je veliku zamjerku na prespori postupak usvajanja zakona iz različitih razloga. Upozorio je ministra da je najveća odgovornost na njemu da sve napisano krene u realizaciju jer ljudi zaslužuju da se što prije krene u obnovu. Poput Mrak Taritaš, upozorio je da Zagreb neće moći ispuniti svoje financijske obveze propisane zakonom i da država već sada mora tražiti alternativno rješenje kako će se to nadomjestiti.
Rada Borić (Nova ljevica) također je izrazila zabrinutost za to kako će Zagreb financirati svoj dio kolača, ali ju je zanimalo i kada građani mogu dobiti prva sredstva za obnovu ili za ono što su već potrošili na obnovu.
Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića, smatrala je da se treba koncentrirati na proceduru, odnosno na osnivanje Fonda, a potom će se, kako je rekla, sve regulirati.
Vladimir Ferdelji (Nestranački) kaže da se ovim ugovorom prihvaćaju prilično velike obveze. Nije pitanje kako će to aktualna zagrebačka vlast ispuniti jer to je pitanje za nekoliko sljedećih koje će doći. Iskreno se nada da se postojeća neće baviti time.
Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) zatražio je pojašnjenje od ministara oko podjele moći između ravnatelja i Upravnog vijeća.
'Zašto bi ravnatelj imao ovlast da donosi odluke koje su tri milijuna kuna vrijedne bez odluke vijeća. Za primjer, gradonačelnik Zagreba može odlučivati o iznosima do milijun kuna. Kojom je to logikom donesena takva odluka', upitao je Tomašević.
Horvat je kazao kako je gradonačelnik limitiran Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi, a Zakon o ustanovama, u kojem se formira Fond, ne zadaje te limite.
SDP je pak mišljenja da ravnatelj Fonda odmah nakon imenovanja treba postati dužnosnik. 'Netko tko može samostalno odlučivati o tri milijuna kuna mora biti netko nad čijom će imovinom Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa imati mogućnost vršiti nadzor', rekao je gradski zastupnik Matej Mišić.
Nakon što je Ugovor o osnivanju Fonda potvrdila Skupština Grada Zagreba sada to isto moraju učiniti skupštine Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.