Zagrebačka Čistoća drugu godinu završila je u minusu, pokazuje dopunjeni izvještaj, odnosno očitovanje na pitanja skupštinskog Odbora za gospodarski razvoj, koji će se na dnevnom redu zagrebačke Gradske skupštine naći 9. lipnja. Minus u prošloj godini iznosio je 135,5 milijuna kuna, a u 2018. bio je 51,6 milijuna kuna, do čega je došlo zbog niza faktora, a jedan od njih je, kako se navodi u dokumentu, to što krajem prošle godine nije došlo do planiranog poskupljenja
Ustavni sud je, podsjetimo, do donošenja konačne odluke o suglasnosti s Ustavom i zakonom privremeno obustavio primjenu dopunjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2018., što je onemogućilo drastično poskupljenje odvoza otpada u nizu gradova i općina, pa tako i u Zagrebu.
Zanimljivo da se iz izvještaja Čistoće, o kojem su skupštinski odbori raspravljali još u ožujku, uopće ne daju iščitati svi podaci o njenom poslovanju, pa je tek nakon traženja Odbora za gospodarski razvoj postalo jasno da su prihodi u 2019. godini bili 410,9 milijuna kuna, odnosno jedan posto veći nego u 2018., a rashodi 546,4 milijuna kuna, odnosno 19 posto veći nego godinu ranije.
vezane vijesti
Naime spomenuti odbor konstatirao je da obrazac IRDJU dostavljen za 2019. daje minimalne informacije o radu podružnice Čistoća, stoga su zatražili da se dostavi potpuna i sveobuhvatna financijska analiza za 2019. godinu, ali i podaci koliko je prihoda u prošloj godini ostvareno od reciklabilnog otpada te koliki je bio trošak prikupljanja istog.
Od prodaje sekundarnih sirovina Čistoća uprihodila tek 3,9 milijuna kuna te da je trošak zbrinjavanja istih iznosio 44,4 milijuna kuna, da bi sveukupni rashodi odvojenog prikupljanja otpada ostvareni u 2019. godini, kojima su obuhvaćeni troškovi odvojenog prikupljanja i troškovi zbrinjavanja, iznosili 109,2 milijuna kuna.
>>> Nabavljaju kamione za 46 milijuna iako nemaju postrojenje za biootpad, Splićani preuzimaju zagrebačko smeće, ukidaju se zeleni otoci…
Iz naknadno dostavljenih analiza vidljivo je i da je količina prikupljenih sekundarnih sirovina bila značajno veća u 2019. u odnosu na 2018., ali i da su njihove prosječne otkupne cijene bile znatno niže. Tako je u 2018. tona kartona i papira prosječno prodavana za 313,5 kuna, a godinu kasnije za 124 kune, dok se za plastičnu ambalažu prije dvije godine moglo dobiti 29,4 kune, a prošle godine 10 kuna.
Kada se pogledaju računi dobiti i gubitka iz dviju godina, jasno je da je najveći skok na rashodovnoj strani u 2019. zabilježen na trošku za zaposlene od 28 milijuna kuna i na zbrinjavanju odvojeno prikupljenog otpada od 33 milijuna kuna. Također, pojavili su se troškovi kojih nije bilo 2018. – nabava vrećica za bio i plastični otpad (7,7 milijuna kuna), dostava istih za 5,5 milijuna kuna, ali i njihovo pakiranje koje je plaćeno 1,2 milijuna kuna.
Voditelj Čistoće Jure Leko, uz već spomenuto neposkupljenje odvoza otpada, u obrazloženju velikog minusa naveo je da je on rezultat nastavka aktivnosti na širenju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada prvenstveno zbog povećanja broja zaposlenih zbog povećanja fizičkog obujma poslovnih procesa te materijalnih troškova koji ih prate. Dodao je i nabavu i distribuciju vrećica za bio i plastični otpad te troškove za zbrinjavanje odvojeno prikupljenog otpada.
