'Budući da u bolnicama dežuraju po tri do četiri liječnika, jasno je da se, kada nahrupe stotine pacijenata, stvaraju gužve tako da imamo informacije da se na pregled liječnika ponekad čeka po osam i deset sati' rekao je pročelnik Grada za zdravstvo dr. Zvonimir Šostar.

Da se rasterete liječnici, ali i da bi građani znali što mogu sami poduzeti za svoju zaštitu, Grad je tijekom vikenda tiskao 50.000 pamfletića s uputama za prevenciju i snalaženje koji će se dijeliti na svim ključnim mjestima kao što su ambulante, škole, vrtići i domovi za umirovljenike.

U njima su predstavljeni odgovori na neka ključna pitanja i odgovarajući savjeti:

Kako mogu znati imam li gripu?

Imam prisutne neke ili sve od navedenih simptoma: vrućicu, temperaturu veću od 38º C; zimicu, tresavicu, opću slabost i nemoć, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kašalj, curenje ili začepljenost nosa.

Što činiti ako imate gripu?

Liječite se simptomatskim mjerama: odmor, ležanje u krevetu, unos veće količine tekućine (čajevi prirodni sokovi, C vitamin), snižavanje povišene tjelesne temperature – tuširanjem u mlakoj vodi, hladnim oblozima te lijekovima (paracetamol, ibuprofen).

U svrhu sprečavanja širenja zaraze: ostanite kod kuće i izbjegavajte kontakte sa zdravim osobama, nosite kiruršku masku pri kontaktu sa zdravim osobama, prekrijte rupčićem usta i nos pri kihanju i kašljanju, često perite ruke sapunom i vodom ili vlažnim maramicama na alkoholnoj bazi, ostanite kod kuće 24 sata nakon normalizacije temperature.

Imate povećan rizik za komplikacije:

Ako ste:
- stariji od 65 godina
- trudnica
- dijete mlađe od dvije godine

Ili ako imate neku od navedenih bolesti:

- kronične plućne bolesti (uključujući astmu)
- kardiovaskularne bolesti (npr. infarkt miokarda)
- kronične bubrežne bolesti
- kronične bolesti jetre
- hematološke, neurološke, neuromuskularne i metaboličke bolesti
- šećernu bolest
- oslabljen imunološki sustav (HIV, terapija kortikosteroidima, zločudne bolesti, kemoterapija)
- osobe mlađe od 19 godina na dugoj terapiji salicilatima
- izrazita pretilost

Kada treba potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Ako imate jedan od sljedećih simptoma:

- otežano disanje i kratkoća daha
- bol ili pritisak u prsima
- iznenadna vrtoglavica ili ošamućenost
- konfuzija i dezorijentacija
- uporno povraćanje
- ponovna pojava povišene temperature nakon poboljšanja simptoma gripe

Milan Bandić: Štite li masne naslage od gripe?

Nazočni stručnjaci još su jednom istaknuli da je cijepljenje najbolja zaštita ne samo za sebe već i za druge te da još uvijek nije prekasno, iako valja uzeti u obzir to da za stjecanje pravog imuniteta treba proći neko vrijeme od vakcinacije.

Referirajući se na jučer objavljene statistike prema kojima prilično velik broj odraslih Zagrepčana ima problema s pretilosti, zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić u svom uvodu prisutnim stručnjacima uputio pitanje može li omotač masnog tkiva zaštititi od gripe.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar' dr. Tihomir Majić rekao je kako je registriran velik porast dolazaka oboljelih sa simptomima gripe, međutim, pozvao je Zagrepčane da se prije svega jave svojim liječnicima opće prakse.

'Oni su o tome informirani preko Zavoda za javno zdravstvo, a osigurana je i odgovarajuća medicinska skrb odnosno dovoljne količine lijekovi iz gradskih zaliha', rekao je dr. Majić.

'I dalje se provodi cijepljenje. Do sada je u Zagrebu protiv gripe cijepljeno oko 89.600 ljudi, nešto manje nego prošle godine.'

Na konferenciji je istaknuto da se posljednjih dana bilježi brz rast broja oboljelih te da će on sigurno još neko vrijeme rasti.

Prof. Ilija Kuzman: U cjepivu nema mikročipova!

Profesor Ilija Kuzman, pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti, poručio je da sezona gripe nije vrijeme za senzacionalizam poput 'Stigla je gripa, svi ćemo pomrijeti', niti za teorije zavjere poput 'Plaše nas; cjepivo ima čipove; došli su neki mali zeleni'.

'Pozivam medije da citiraju sadržaj ovih pamfleta. Gripa nije izuzetno teška bolest. Pojavljuje se svake godine i od nje u svakoj državi umiru ljudi. Nemojmo prebrojavati mrtve, to se radi kad smo opušteni uz kaubojske filmove. To se ne radi u ozbiljnim odgovornim emisijama i medijima. Od gripe je lani u Hrvatskoj umrlo 58 ljudi, a u svijetu godišnje umire više od 200.000 ljudi. Treba napraviti pozitivnu kampanju najesen kako bi se ljudi pravovremeno cijepili. Hajdemo reći umirovljenicima da je dobro cijepiti se, a ne da je loše cijepiti se', rekao je prof. Kuzman.