HEP-ova studija rađena za potrebe rješenja projekta Zagreb na Savi donijela je alarmantne podatke o stanju vodoopskrbe u Zagrebu. HEP-ov dokument, osim što, tvrdi da bi Zagreb mogao ostati žedan pokazuje i promjene korita Save koje se snižava kao posljedica gradnje niza hidroelektrana u Sloveniji, ali i što je posebno zabrinjavajuće alarmantno stanje oničešćenja podzemnih voda
Istraživanja koja su provedena u razdoblju od 2010. do 2012. godine u okviru realizacije međunarodnog projekta FP7 GENESUS, pokazala su pet glavnih skupina onečišćivaća ; pesticide, nitrate, potencijalno toksične metale, farmaceutske spojeve, klorirane alifatske ugljikovodike, piše Jutarnji list
Pojava pesticida i nitrata vezana je uz intenzivnu poljoprivredu, koja je najizraženija u južnom i jugoistočnom dijelu zagrebačkog vodonosnog sustava, poglavito u području crpilišta Mala Mlaka, Velika Gorica, Petruševec, Stara Loza i budućeg crpilišta Kosnica i Črnkovec. U najvišim koncentracijama pojavljuje se atrazin, ponekad i iznad maksimalno dopustivih veličina. Visoke koncentracije nitrata s vrlo izraženim trendovima utvrđene su na lokaciji uz osmetlište Jakuševec i nizvodno od njega.
Visoke koncentracije žive, olova i bakra nađene su u površinskom sloju crpilišta Zapruđe, gdje ne postoji humusni pokrov koji bi omogućavao efikasnu zaštitu podzemne vode . U podzemnoj vodi tog crpilišta pojavljuje se mangan u koncentracijama koje su i do osam puta više od dopuštenih vrijednosti.
HEP-ova studija zaključuje da se 'temeljem svih navedenih pokazatelja stanja kakvoće može zaključiti da su podzemne vode zagrebačkog i samoborskog vodonosnog sustava ozbiljno ugrožene i djelomično onečišćene s različitim anorganskim i organskim onečišćivačima'.
