Božo Petrov (Most) upozorio je na proračunske manjke u Splitu, Rijeci i Zagrebu. Dokad će hrvatski građani plaćati nemar, nesposobnost i nebrigu lokalnih šerifa te nefunkcioniranje državne i lokalne vlasti, pitao je Petrov.

Plenković je odgovorio da je njegova Vlada uspostavila redoviti dijalog s predstavnicima lokalnih vlasti. 'Mi smo vlada koja se zalaže za funkcionalnu demokraciju. Da bismo to napravili, bitno je da im damo alat: fiskalnu decentralizaciju. Zakonom smo lokalnim sredinama prepustili 2,1 milijardu kuna novih izvora prihoda. Radimo na smanjivanju nejednakosti u različitim dijelovima Hrvatske', kazao je Plenković. Spor u Splitu nema veze s aktualnim gradonačelnikom, dodao je, a dvije su opcije na stolu - pravni lijek i revizija presude ili nagodba, o čemu će odlučivati gradsko vijeće.

Petrov je napomenuo da građani plaćaju sve propuste i oproste koje je ova Vlada udijelila. 'Doživjeli ste svoju ulogu kao prvog vatrogasca u državi, ali problem je u tome što je požara previše i to je vatrena stihija. Institucije ne mogu funkcionirati dok ne dobiju vaš mig. Možda vam je zabavan doživljaj Big Brothera i afera SMS, ali građane to ne zanima', poručio je Petrov.

Peđa Grbin (SDP) pitao je ministra Darka Horvata ima li Vlada plan za rješavanje situacije u brodogradilištima Uljanik i 3. maj i koji je taj plan.

'Mislim da je hrvatskoj javnosti transparentno i jasno tko je brodogradilišta doveo u ovakvu situaciju...Vlada sukladno svim zakonskim odredbama želi spasiti 124 milijuna eura datog državnog jamstva za avanse i kredite dignute za izgradnju i završetak broda pod brojem 500, svjesni činjenice da se novac utrošio a predmetni brod nije završen i isporučen. Ako smatrate da odgovornost za to ima Vlada, a ne menadžment i zaposlenici obaju brodogradilišta, mislim da se u tome razilazimo. Još uvijek pregovaramo s vlasnikom tog broda dok ima imalo nade da on ima povjerenje u Vladu da može osigurati pretpostavke da se brod završi u nekom od susjednih brodogradilišta', odgovorio je Horvat.

Grbin je prigovorio jer je ostao bez odgovora na pitanje o restrukturiranju ili stečaju, jer 'to bi donijelo negativne poene na ovim izborima'.

'Naprosto ne znate, niti ste ikada znali što ćete s brodogradilištima. Dovlačili ste raznorazne investitore, nekakve Ukrajince, pa Kineze koji su došli ovdje na temelju jednog kasnonoćnog poziva. Što je sljedeće? Braća Trotter koja će se pojaviti ovdje i investirati u Uljanik?', pitao je Grbin. Upozorio je da radnici ne znaju što će, a zbog prizemnih političkih interesa produžava se agonija tih ljudi.

Žestok je, kao i uvijek, bio Grbinov stranački kolega Gordan Maras.

'Hrvatsku potresaju afere, svaki dan se budimo uz novu. Krenuli smo s Agrokorom, nastavili smo s mercedesima od 100.000 eura ispred kuća HDZ-ovih ministara, gledali ima li netko obli ili špic papak, pa smo završili sa skandalom da premijer naziva strane veleposlanike da idu s njim u Jasenovac a ne s onima koji su tamo tradicionalno odavali počast žrtvama.... Kulminacija svega je izjava Rasslera koji nosi HDZ-ovu listu da je Slavonija procvjetala. Nažalost, je li vas sram gospodine predsjedniče što je 300.000 naših sugrađana otišlo otkad ste vi predsjednik Vlade?' pitao je Maras, a premijer mu je uzvratio da nema odgovor za njega jer nije dobio ni pitanje koje je trebalo biti namijenjeno odsutnom Tomislavu Tolušiću.

'Predsjednik Vlade je u strahu od građana. Ljudima je dosta lopovluka, pljačke. Zar nije smiješno da gospodin Rassler govori da u Slavoniji nikad nije bilo ljepše nego što je sada? Da kandidat Sokol iz HDZ-a govori da su mirovine izvrsne u Hrvatskoj? Sramota je kako se ponašate prema građanima i da nitko to ne može podrđati. Hrvatski građani nisu se rađali za Irsku', rekao je Maras, dodajući da se Plenković ponaša kao da je HDZ sam sebi dovoljan, kao da je ovo HDZ-ova država.

Bruna Esih problematizirala je skoru izgradnju migrantskog centra kod Bihaća, uz samu granicu s Hrvatskom. 'Što hrvatska politika čini kako bi smanjila pritisak na hrvatsku granicu i kako bi Hrvatsku rasteretili štetne politike otvorenih vrata, koju su inaugurirali članovi sretne obitelji europskih pučana', pitala je Esih.

Plenković je uzvratio da Vlada angažira 6500 hrvatskih policajaca na svim granicama da sprječavaju nezakonite migracije. 'Kad je riječ o našim pripremama za članstvo u Šengenskom prostoru, vodimo te procese, a naša politika prema migracijama i prema BiH temelji se na suradnji koja je dnevna, kontinuirana, intenzivna i sprječava nezakonite migracije - radi nas, našeg suvereniteta i teritorija. Činjenica je da je sve više migranata u BiH, a nama je bitno da ispunjavamo sve kriterije, apsorbirano enormna sredstva za jačanje naših sposobnosti za kontrolu nezakonitih migracija', rekao je Plenković.

Esih je komentirala da je 'stvarno nevjerojatno' koliko je puta Plenković otkrio svoju 'pravu birokratsku narav.'

'Sigurna sam da ćete onima koji vas dobro slušaju olakšati zaokruživanje na izborima. Oko prijelaza Maljevac i Ličkog Petrovog sela svakim danom prolaze horde ilegalnih migranata. Policija je premorena, građani su užasnuti, seljaci su prisiljeni organizirati noćne straže zbog devastacije imovine i brige za svoje obitelji. Možemo samo nagađati što će to značiti za hrvatski turizam, ali ne moramo dvojiti u vaš stav - poslušnost europskim gazdama. Ovo što ste rekli zvuči više kao natječaj za budući posao na nekim višim europskim razinama nego govor premijera koji bi bio zabrinut za sigurnost vlastitih građana', odvratila je Esih.

Miro Bulj (Most) pitao je Plenkovića, vezano uz posjet kineske delegacije, kako će Hrvatska izvoziti mlijeko u Kinu kad nema ni 50 posto mliječnih proizvoda za svoje potrebe. Osim toga, požalio se da u Sinjskoj krajini posluje mljekara srpskog investitora, te je premijeru na stol donio bocu tog mlijeka.

'Sinjska mlekara ne postoji, to je fiktivno, otvorio je neki kriminalac iz Srbije, služi samo za provoz mlijeka. Za koga ste vi potpisali taj protokol, za srpsko ili hrvatsko mlijeko?', pitao je Bulj.

Plenković nije odgovorio na to pitanje, ali se pohvalio uspjesima Vlade i velikim šansama hrvatske mliječne industrije na velikom kineskom tržištu. Ujedno, Gordan Jadroković upozorio je Mostovca da bi se njegov potez mogao shvatiti kao prikrivena reklama za mljekaru. 'Nije običaj da promoviramo ikoga pa ni ovo mlijeko', poručio je Jandroković.

Sabina Glasovac (SDP) u pitanju ministrici Blaženki Divjak pozvala se na istraživanje Sindikata hrvatskih učitelja prema kojemu je dosadašnja provedba Škole za život dobila ocjenu 3. 'Vas je to razbjesnilo, rekli ste da sindikati ne znaju što je to istraživanje iako su ga proveli znanstvenici Instituta Ivo Pilar. Pučka pravobraniteljica vas je upozorila da ste potpuno odstupili od strategije obrazovanja, znanost i tehnologije. Njoj ste poručili da se bolje informira i da baš ne zna čitati... zatvarat ćete škole u ruralnim područjima, a vaša reforma svela se na tabletizaciju Hrvatske, a popravke ekrana tableta moraju plaćati roditelji. Je li vam imalo neugodno?', pitala je Glasovac.

Ministrica Divjak odgovorila je da neće upotrebljavati takve riječi. 'Vi sami sebe opisujete. Kompletna ekperimentalna provedba se prati i rezultati se promptno objavljuju. Ako želite malo više o tome saznati, molim vas da posjetite stranicu školazaživot.hr', uputila je ministrica SDP-ovku. Glasovac je pak poručila ministrici da uništava generacije djece svojim pokusima i eksperimentima na njima. 'Dajte se malo urazumite i ponašajte se, ako ne kao ministrica, onda kao znanstvenica i ozbiljna osoba', rekla je Glasovac.

Krešo Beljak (HSS) pitao je Plenkovića tko bi, a da je prošao četiri razreda osnovne škole, povjerovao da Hrvatska može proizvesti bilo što za kinesko tržište? 'Hrvatsko mljekarstvo je uništeno do temelja. Niste za to odgovorni samo vi, ali ovo što radi vaša Vlada je temeljito uništavanje ostatka ostataka hrvatskog mljekarstva. Znate li vi da postoje mljekari koji su bankrotirali 2016. godine, a vaš ministar Tolušić im je ove godine isplatio 7,5 milijuna kuna poticaja', pitao je Beljak.

Plenković je odgovorio protupitanjem - zna li Beljak kolika je trgovinska razmjena između Kine i Hrvatske? 'Savjetovao bih vam da nekad razgovarate s našim izvoznicima i vidite kolike su imali koristi od članstva u EU i kako koriste bilateralne ugovore koje država za njih sklapa kako bi izlazili na druga tržišta', rekao je Plenković, pitajući Beljaka tko je njegov špicenkandidat na europskim izborima jer nije jasno koga u Europskom parlamentu podržava njegov HSS.

Predsjednik HSS-a odgovorio je da se HDZ pretvorio u koruptivnu, mafijašku hobotnicu. 'Jako mi je žao što ste nervozni, jako ste nervozni. Ali nema potrebe za tim. Vidjet ćete koliko vrijedite na izborima, Vas svaki dan tapšaju po ramenima, a tako su tapšali i Sanadera, pa vidite gdje je on danas. Tako ćete i vi završiti, vidjet ćete', odgovorio je Beljak, dodajući da će sutra možda Gordan Jandroković preuzeti HDZ, a 'vas biti neće'.

Tomislav Sokol (HDZ) pitao je ministra rada Marka Pavića kako komentira sindikalnu inicijativu za promjenu mirovinske reforme. Pavić je naveo koji su ciljevi mirovinske reforme te dodao kako trenutno radi 10.000 umirovljenika, nakon što im je otvorena mogućnost da se zaposle na skraćeno radno vrijeme.

Dragana Jeckov (SDSS) pitala je ministricu Blaženku Divjak mogu li se smjernicama obrazovne reforme obuhvatiti i škole s manjim brojem razrednih odjela, odnosno one koje se nalaze na mjestima niže razvijenosti.

Divjak je odgovorila kako Ministarstvo daje smjernice koje daju isključivo ciljeve i zadatke. 'Na osnivaču je da za svoje područje predloži mrežu škola, to ne radi Ministarstvo.' Dodala je i da se resursima treba racionalno raspolagati.

Jeckov je kazala da je zabrinuta jer se "mogu dogoditi situacije da županije doslovno shvate vaše smjernice i tada bi se primjerice u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo zatvoriti 16 škola".

Arsen Bauk (SDP) zatražio je da se na pitanja zastupnika odgovara u rokovima određenim Poslovnikom ili u nekom razumnom roku. Jandroković je odgovorio kako su pristiglo više od tisuću pitanja te da je Vlada na veliki dio pitanja već odgovorila.

Nikola Grmoja (Most) požalio se da je točka dnevnog reda o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na samom kraju zasjedanja te zatražio da se ona pomakne za četvrtak ujutro.

Predsjedavajući Gordan Jandroković otvorio je sjednicu te objavio kako je prihvaćen predloženi dnevni red.

Poslijepodne slijedi rasprava o izmjenama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, a na dnevnom redu je i Mostov prijedlog o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije Hrvatske na Jadranskom moru, tj. proglašenju isključivog gospodarskog pojasa.