U periodu u kojem je zadnju dozu cjepiva trebala primiti generacija djece koja danas pohađaju više razrede osnovnih škola, a među kojom je epidemija hripavca vrlo izražena, u Hrvatskoj su se događale nestašice cjepiva.

A kada se stanje s opskrbom normaliziralo, roditelje više nitko nije obavještavao da trebaju dovesti djecu na cijepljenje - ni pedijatri u tom periodu, ni liječnici školske medicine nešto kasnije.

Tportal je pronašao nekoliko takvih slučajeva, a majka, čije je dijete ovih dana oboljelo od hripavca i čiji su podaci poznati redakciji, ispričala je svoje iskustvo.

'Dobila sam poziv iz Zavoda za javno zdravstvo kako bi me obavijestili da mi je sin pozitivan na hripavac. Bilo mi je to čudno jer znam da je potpuno cijepljen, odazvali smo se apsolutno svakom pozivu, pa mi je rečeno da se dogodio propust u njegovoj generaciji i da imaju popriličan broj slučajeva djece koja nisu primila zadnju, petu dozu. Spominjali su gužve, zbrke s liječničkim kartonima i slično', rekla nam je ova majka.

Telefonom joj je savjetovano da prilagodi terapiju koju je propisao liječnik opće medicine - odnosno da 'rastegne' Sumamed s tri na pet dana.

Njezin sin rođen je koncem 2009. godine, a zadnju dozu cjepiva trebao je primiti koncem 2014. ili početkom 2015. godine. To se nije dogodilo.

'Uvijek smo se pedantno odazivali svakom pozivu na cijepljenje i to bismo učinili i tada. Očito se dogodio sistemski propust zbog kojega je našoj djeci sada pala razina antitijela - uostalom, to su mi i priznali u razgovoru', govori ova majka. Njezin sin dva tjedna se bori s kašljem i morao je primati dodatne antibiotike.

Razbuktavanje epidemije

Po tvrdnjama epidemiologa, u Hrvatskoj je ove godine službeno zabilježeno preko tisuću oboljelih od hripavca (50 posto u Zagrebu, 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji) i to je najveća brojka u posljednjih četrdesetak godina. Razbuktavanje epidemije pripisuje se padu cijepljenosti, ali i izostankom prokuživanja populacije tijekom pandemije koronavirusa.

Bolest se manifestira napadajima kašlja, gušenjem i teškim disanjem. Iako u početku izgleda kao obična prehlada, napreduje i može doći do upale pluća, pa čak i do pucanja ili frakture rebara zbog jakog kašlja. Najopasnija je za dojenčad i bebe jer može dovesti do smrtnog ishoda: kod njih često dolazi do malaksalosti i povraćanja, a posebno ugrožena su dojenčad koja nemaju razvijen refleks kašljanja, ne mogu udahnuti između spazama i može doći do gušenja. Simptomi mogu potrajati i do tri ili četiri tjedna.

Osobito teški slučajevi upućuju se na hospitalizaciju, no na sreću, takvih trenutno nema.

Epidemija proteklih tjedana bukti upravo među djecom u višim razredima osnovne škole, koju pohađa i sin sugovornice tportala. Izostanak zadnje doze cjepiva dakako ne mora biti primarni razlog za to jer ostali parametri pokazuju da se zaraza širi u urbanim sredinama s većom gustoćom naseljenosti i među djecom koja su u bližem kontaktu. Osnovci su se, recimo, nedavno vratili sa školskih ekskurzija.

Za obuzdavanje zaraze potrebno je imati cijepljenost od 96 posto, a u Hrvatskoj ona iznosi ispod 86 posto kod dojenčadi, dok je kod djece od pet godina pala na ispod 72 posto. Treba reći da je ovo cjepivo u upotrebi dulje od šest desetljeća i dokazalo se potpuno sigurnim.

Pad isporuke cjepiva

No kako je uopće došlo do propusta u pozivanju djece na cijepljenje? Tportal je odgovore pokušao pronaći u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

'Znalo se događati da roditelji odgađaju ili odbijaju cijepljenje djece, a potom kasnije tvrde da ih nitko nije zvao, no to ovdje očito nije bio slučaj. Moguće je da je u tom periodu veći broj pedijatara otišao u mirovinu i da je vladao problem s pronalaskom njihovih zamjena', rekla nam je ravnateljica ovog zavoda Željka Karin.

Ona kaže da su za kalendar cijepljenja u pravilu zaduženi pedijatri, a potom liječnici školske medicine, koji bi roditelje trebali upozoriti da je propušteno primanje nekog od cjepiva. U liječničke kartone djece sada se upisuje podatak da roditelji odgađaju ili odbijaju cijepljenje, a i iz samog zavoda pozivaju one za koje utvrde da su propustili neku od doza.

No Karin nam je potvrdila da je upravo tijekom 2015. godine primijećen pad revakcinacije - on iznosi tek nekoliko postotaka, no u epidemiološkom smislu to je itekako značajno. Nakon dodatne provjere otkrila nam je mogući razlog za to.

'Da, u toj godini zabilježen je prekid isporuke cjepiva u cijeloj Hrvatskoj jer se ono nabavlja centraliziranim putem, preko Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Umjesto uobičajenih nešto više od četiri tisuće doza, u našu županiju pristiglo ih je oko dvije tisuće, a slična situacija je nešto više od mjesec dana vladala u cijeloj Europi', potvrdila je Karin.

Zašto pedijatri i liječnici školske medicine nakon toga nisu obavještavali roditelje da je opskrba normalizirana i zašto nisu pozivali na cijepljenje, pitanje je za svakoga od njih, ali i za sustav.

Epidemiologinja Milka Brzović za tportal pojašnjava da izostanak pete doze cjepiva nema presudan utjecaj na imunost organizma jer već i četiri doze nude dobru zaštitu, iako je jasno da ona s godinama opada. No klinička slika kod zaraženog svejedno je znatno blaža u odnosu na potpuno necijepljene osobe.

'Pravilo jest da hripavac ima najtežu kliničku sliku kod najmlađe djece, a s godinama su njegovi simptomi sve blaži. Ključno je stoga držati se kalendara cijepljenja i ne odgađati ga', kaže Brzović.

Roditelje bi o tome morali obavijestiti liječnici njihove djece, no sudeći po informacijama iz ovog teksta, možda bi bilo dobro da se ne pouzdaju u sustav u potpunosti, nego da i sami provjere jesu li propustili poneku dozu.