Predsjednik Zaklade Caboga Ivo Felner tom je prigodom istaknuo kako je ta zaklada odustala od planiranog velikog projekta pa su slobodna financijska sredstva preusmjerena za obnovu kulturne baštine.

'Brzo smo se dogovorili, a članovi Uprave Zaklade su mi u sat vremena dali suglasnost.Imamo identične interese kao DPDS, ali su objekti drukčiji jer mi obnavljamo manje objekte. Pritom DPDS ima više iskustva u održavanju nakon obnove. Ovaj projekt je idealna kombinacija želja i mogućnosti', rekao je Felner.

Predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić podsjetio je kako je DPDS u dogovoru s Gradom Dubrovnikom prije nekoliko mjeseci kupio Knežev dvor na Lopudu za dva milijuna kuna, ali je ostalo otvoreno pitanje financijskih sredstava za obnovu.

'Knežev dvor je u jako lošem stanju. Bio je ruševina bez krova još u prvom katastru 1837. godine. Međutim, toliko je sačuvano da ga bez problema možemo rekonstruirati u izgled iz doba pada Republike. Obnovu možemo početi već ove godine jer imamo projekt, konzervatorsku suglasnost i građevinsku dozvolu. Jedini je problem što će projekt koji je osmišljen za bivšeg privatnog vlasnika, sa spavaonicama, trebati prepraviti u javnu namjenu', rekao je Kapetanić te dodao da bi obnova mogla trajati oko tri godine.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je istaknuo kako se taj kompleks kupnjom želio vratiti ga u okrilje grada.

'Strategija upravljanja povijesnom baštinom je jasna. Otimamo zaboravu i vraćamo objekte natrag u život. Obnovljeni kompleks bit će vrijedan dio turističke ponude, ali i kao očuvana povijesna baština. Ponosni smo što DPDS skrbi o cjelokupnom naslijeđu Dubrovačke Republike na najvišoj razini', rekao je Franković.

Knežev dvor na Lopudu iz 15. stoljeća najveći je na području negdašnje Dubrovačke Republike, nakon onog u Dubrovniku. Sam dvor ima površinu od 342 metra četvorna, a cijeli kompleks zauzima četiri tisuće metara četvornih. Do 2019. godine bio je u privatnom vlasništvu, kada ga je u dogovoru s Gradom Dubrovnikom kupio DPDS.