Prijedlog novog Zakona predviđa da državna agencija provodi dodjelu poljoprivrednog zemljišta što, prema riječima Sponze, u IDS-u smatraju lošim.
Napomenuo je da je evidentno da usko grlo dosadašnjeg neefikasnog provođenja Zakona, koji je od osamostaljenja Hrvatske doživio 12 bitnih i pet tehničkih izmjena, upravo državna razina, zbog čega se zalaže da država dodjelu poljoprivrednog zemljišta prepusti gradovima i općinama koji su, kazao je, bili dva do tri put brži u zadanim radnjama u odnosu na ministarstvo.

'Umjesto najavljene decentralizacije, za koju se IDS uvijek zalagao, to je zapravo korak prema još većoj centralizaciji, ionako previše centralizirane države! I to nije dobro. Na taj način dodatno će se usporiti procedura dodijele zemljišta, čije će žrtve i posljedice snositi poljoprivrednici', kazao je Sponza koji smatra da bi prepuštanjem dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta lokalnoj razini ljudi jednostavnije i brže došli do osnovnog sredstva za rad, a to je zemlja.

Ujedno, smatra, lakše bi stekli uvjete za dobivanje poticaja i za kandidiranje projekata za sredstva iz EU fondova.

'Ono što je ministar lijepo rekao, a to je da Zakon nije rađen ni za velike ni za male poljoprivrednike, već za one koji žele proizvoditi, djeluje dobro. Međutim, očekivao sam Zakon koji će braniti male poljoprivrednike jer su se velika poduzeća već snašla', istaknuo je Boljunčić koji se kritički osvrnuo na gospodarski program, koji bi po novom prijedlogu Zakona bio osnovni čimbenik za dodjelu poljoprivrednog zemljišta.

Naime, od 100 bodova 60 se odnose na gospodarski program, koji u sebi sadrži i dosadašnje prihode od zemlje, broj zaposlenih ljudi, mehanizaciju i stupanj stručne spreme pa je, ocjenio je Boljunčić, očito da će veliko poduzeće zasigurno dobiti više bodova u usporedbi s malim poljoprivrednikom.

'Zalažemo se za to da prvenstvo imaju obiteljska privredna gospodarstva koja žive od poljoprivrede na području određene jedinice lokalne samouprave. Nakon njih, prednost bi trebali imati oni koji su s tog područja, ali im možda poljoprivreda nije jedini i osnovni izvor prihoda, a zatim svi ostali. U slučaju kada se na natječaj javi više njih s jednakim uvjetima, neka se tada uzme u obzir gospodarski program. Također, dosadašnjih 20 bodova predviđenih za zakup premali je iznos bodova kojim bi se valoriziralo sve ono što je dosad poljoprivrednik ulagao u tu zemlju', kazao je Boljunčić

Istaknuo je neprihvatljivom i odredbu po kojoj pola prihoda od tog poljoprivrednog zemljišta ide državi, a pola jedinici lokalne samouprave, što konkretno znači to da dio koji je do sada išao županiji ide u državni prihod.

'Zalažemo se za to da ostane kao što je bilo i do sada, to jest da pola prihoda ide gradovima i općinama, 25 posto županiji i 25 posto državi', zaključio je Boljunčić.