Ruski agresorski rat protiv Ukrajine je u prošlogodišnjem izvještaju o sigurnosti (Munich Security Index) ocijenjen kao najveća prijetnja sigurnosti, posebno u zemljama G7.

U aktualnoj anketi o stanju u svijetu MSC je ispitao 12.000 ljudi u razvijenim zapadnim zemljama koje čine skupinu G7 (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD), ali i u Brazilu, Indiji, Kini, Južnoj Africi i Ukrajini. Prijetnja zbog postupaka Rusije i dalje se ocjenjuje većom nego što je bila prije njene velike invazije na Ukrajinu 2020. godine, javlja DW.

Ali posljedice 'migracije zbog rata i klimatskih promjena' sada se smatraju još važnijima. Očito su se ispitanici u listopadu i studenom 2023. donekle navikli na rat u Ukrajini.

U Ukrajini su ispitanici bili upitani i o tome koji bi bili 'prihvatljivi uvjeti za prekid vatre', a 92 posto njih tražilo je potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući Krim. Samo dvanaest posto smatralo bi prihvatljivim to da samo Krim ostane pripojen Rusiji. Više od dvije trećine njih želi da Ukrajina bude brzo primljena u EU i NATO.

Pod engleskim naslovom 'Lose-Lose', deseti sigurnosni izvještaj opisuje da u trenutnoj napetoj svjetskoj situaciji svi gube. Prema istraživanju, percepcija rizika od vojnog sukoba u Indopacifiku između Kine i Tajvana naglo je porasla. Strah od sve samouvjerenije Kine posebno je velik u Japanu, a slijede ga Indija, SAD, Njemačka i Francuska.

U zemljama G7 'veliki dijelovi stanovništva vjeruju da će njihove zemlje biti manje sigurne i prosperitetne za deset godina', piše Heusgen. A analiza rezultata ankete kaže da ljudi u zemljama G7 očekuju povećanje moći i utjecaja Kine i zemalja na globalnom jugu na račun vlastitih zemalja.

Globalizacija nazaduje

Sve u svemu, raste nezadovoljstvo ekonomskim prilikama u svijetu. 'Unatoč golemim postignućima u posthladnoratovskom razdoblju', 'glavni akteri Zapada', ali i 'moćne autokracije i zemlje tzv. globalnog juga' nezadovoljni su 'statusom quo - i svojim udjelom u svjetskom gospodarstvu'.

Globalizacija nazaduje u cjelini. Osjećaj konkurencije i znatno povećane potrebe za sigurnošću prevladavaju u današnjem svijetu. Posebno u Kinu ulazi sve manje stranog kapitala. 'Intenziviranje geopolitičkog rivalstva potkopalo je uvjerenje da će tržišno vođena globalizacija dovesti do pravedne raspodjele profita', navodi se u izvještaju. Države stoga pridaju 'sposobnosti obrane i pitanjima sigurnosti prioritet nad ekonomskom učinkovitosti'.

'Dramatične političke promjene' u svijetu odražavaju se u 'makroekonomskoj stvarnosti'. Zapadni tokovi kapitala su preusmjereni iz Kine na druge partnere. 'Trgovinski tokovi također pokazuju znakove restrukturiranja duž geopolitičkih linija', stoji u minhenskom izvještaju o sigurnosti, a on općenito daje vrlo pesimističnu sliku međunarodne povezanosti u svijetu, piše DW.

Globalni tokovi kapitala: Sve dalje od Kine

Lanci opskrbe između Azije i drugih regija svijeta, prethodno isprepleteni, sve se više razdvajaju. Europa, međutim, osobito Njemačka, ističe se kao iznimka: 'Njemačke tvrtke nastavljaju snažno ulagati u Kinu i time prkose naporima Berlina da smanji njihov angažman. Izravna njemačka strana ulaganja u Kini su i u prvoj polovici 2023. bila rekordno visoka', navodi se.

Njemačka vlada provodi politiku de-riskinga kada je o Kini riječ, dakle politiku smanjenja ekonomske ovisnosti. To je počelo u pandemiji, kada su opskrbni lanci između Njemačke i Kine kolabirali tijekom lockdowna, a ta je politika dobila na zamahu prekidom dugotrajne energetske ovisnosti o Rusiji. No čini se da se to za sada ne odražava u opipljivim brojkama.

Sve veći vojni utjecaj Rusije u zoni Sahela također igra ulogu u analizi. Državni udar u Nigeru pokazuje gubitak utjecaja Zapada, posebice bivše kolonijalne sile Francuske. Rusija, s druge strane, pokušava razdvojiti 'sahelske zemlje od Europe i SAD-a'.

I tu autori ovogodišnjeg Minhenskog sigurnosnog izvještaja prvenstveno vide gubitnike: 'Ljudi u regiji gube priliku za mir i demokratski napredak jer je svaki državni udar od 2020. donosio više nasilja.'