Na savskom nasipu u Gunji u petak su započeli radovi na modernizaciji lijevoobalnih savskih nasipa koji bi trebali poboljšati sigurnost građana uz rijeku Savu od mogućih poplava
Radovi su počeli na dionici crpna stanica Konjuša-Topola u dužini od 21 kilometar. Investicija je vrijedna gotovo 56 milijuna kuna, rok izvođenja projekta je 20 mjeseci, a financira se putem Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020'.
'Zaštitili smo područje Račinovaca, a sada krećemo u zaštitu Gunje i područja sve do Županje', rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković ocjenivši kako će započetim radovima poboljšati sigurnost građana uz rijeku Savu od mogućih poplava.
Podsjetio je kako je 'pod udarnim opterećenjem' u katastrofalnoj poplavi koja je prije pet godina pogodila dio županjske Posavine bilo 210 kilometara savskog nasipa. 'Mi smo pregledali 237 kilometara nasipa na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije i ekspertizom utvrdili da treba obnoviti 172,5 kilometara', rekao je Đuroković, najavivši da do konca godine kreće još natječaja vrijednih 130 milijuna kuna. Cijeli projekt jačanja lijevoobalnih nasipa u te dvije županije trebao bi završiti za dvije do tri godine, najavio je.
Upitan je li konačno utvrđeno tko je glavni krivac za puknuće nasipa prije pet godina kod Račinovaca i Gunje, s obzirom na optužbe iz lokalne vlasti na račun Hrvatskih voda, Đuroković je kazao kako nitko nije nije mogao predvidjeti katastrofu koja se spremala. "+'Nažalost, nismo imali točne i pouzdane podatke iz Bosne i Hercegovine. Ono što je ovdje razorilo sustav obrane od poplava je rezultat prodora velikih voda Une, Vrbasa i Bosne', naveo je.
Glavni direktor HV nije mogao precizirati koliki će ovogodišnji troškovi obrane od poplava. 'Koliki će biti, teško je reći. Još uvijek se radi kod Jasenovca, a crpke rade i na području Karlovca i Hrvatske Kostajnice', kazao je, navodeći kako Hrvatske vode godišnje iz naknade za uređenje voda uprihoduju oko 800 milijuna kuna koje ulažu u održavanje sustava.
Treba održavati oko 60.000 kilometara vodotoka i kanala, 4.100 kilometara nasipa, više od stotina akumulacija, nabrojao je Đuroković, napominjući kako Hrvatske vode vlastitim sredstvima ne bi mogle održavati cijeli sustav, ključna su sredstva EU.
'Samo ovdje ćemo iz EU fondova povući više od 300 milijuna kuna. Zato i radimo projekt Karlovca i sisačkog područja vrijedan 120 milijuna eura od kojih će 100 milijuna eura biti povučeno iz europskih fondova', napomenuo je.
Poručio je i kako stotpostone zaštite od poplava nema nigdje, pa ni u Hrvatskoj, ali treba raditi na efikasnom sustavu zaštite od njih. 'Uspostavili smo sustav box barijera koji je već prošle godine smanjio štete za 50 milijuna kuna', kazao je te najavio kako će se započeti i s postavljanjem montažno-demontažnih barijera, prve će biti postavljene u Hrvatskoj Kostajnici.
Zadovoljstvo radovima kod Gunje izrazio je i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, ističući da su ulaganja u obranu od poplava u toj županiji, stalna.