U razgovoru za tportal Saša Missoni s Instituta za antropologiju ističe kako će se na jubilarnom kongresu okupiti oko 200 sudionika, znanstvenika i stručnjaka iz antropologije i srodnih područja koji će kroz obilje različitih područja istraživanja i perspektiva dati sudionicima kongresa jedinstvenu priliku uključivanja u društveno iznimno značajne teme.

Širok raspon disciplina

Budući da antropologija obuhvaća širok raspon disciplina, počevši od biološke antropologije, sociokulturne antropologije, arheologije, genetike pa sve do javnog zdravstva, ovaj kongres će obuhvatiti raznolikost načina na koje znanstveno istraživanje može, jest ili će tek biti korišteno za razumijevanje i nadilaženje društvenih procesa i rizika koje donose nove tehnologije, globalan gospodarski razvoj, promjena demografske strukture te povećana kompleksnost upravljanja suvremenim društvima, objasnio je Missoni koji podsjeća kako je Europsko antropološko društvo osnovano 1976. godine upravo u Zagrebu u cilju unaprjeđenja i potpore razvoju antropologije u Europi.

Prema riječima našeg sugovornika, udruženje okuplja pojedinačne znanstvenike - antropologe, ali i međusobno povezuje europske znanstvene institucije koje se bave antropologijom u najširem, interdisciplinarnom smislu.

Vrhunski svjetski stručnjaci

Sudionici, naglašava Missoni, dolaze iz svih europskih zemalja, ali i šire, dok je znanstveni program organiziran kroz 10 zanimljivih tematskih sekcija koje obrađuju evoluciju i različitost te razvoj ljudi, fiziološku antropologiju, molekularnu antropologiju primijenjenu antropologiju lingvističku antropologiju, vizualnu antropologiju te antropološku arheologiju i to kroz 150 predavanja i rasprava, 70 poster-prezentacija, 3 plenarna i 4 posebna predavanja.

Institut za antropologiju posebno je ponosan na sudionike kongresa koji redom dolaze s vrhunskih svjetskih sveučilišta i istraživačkih centara.

'Posebno bih spomenuo dolazak i plenarna izlaganja svjetski poznatih znanstvenika, poput profesora Noëla Camerona sa Sveučilišta Loughborough, potom profesora Struana Granta s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Pennsylvanije te profesora Svantea Pääboa s berlinskog Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju. Također, posebna predavanja održat će profesor Igor Rudan s Centra za populacijsku zdravstvenu znanost Sveučilišta u Edinburghu, potom profesor Michael Hermanussen s kielskog Sveučilišta Christian-Albrecht, profesor Gordan Lauc iz GENOS-a d. o. o. i profesor Damir Marjanović sa zagrebačkog Instituta za antropologiju', napomenuo je Missoni koji je za tportal ukratko predstavio svjetsku znanstvenu elitu koja će pohoditi Zagreb.

Znanstvena elita

'Profesor Cameron je profesor humane biologije i voditelj Istraživačke grupe za proučavanje globalnog zdravlja i ljudskog razvoja na Sveučilištu Loughborough u Velikoj Britaniji, učenik i nasljednik legendarnog profesora Tannera čije se tablice koriste za procjenu i praćenje rasta i razvoja djece u čitavom svijetu. Njegov rad fokusiran je na izučavanje ranih pokazatelja rizika kod nezaraznih bolesti koje se vezuju uz način života, kao što su pretilost, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Uz to, njegovo istraživanje uključuje i proučavanje rasta i razvoja nedavno otkrivenih južnoafričkih fosilnih ostataka Australopithecus sediba i Homo naledi. Vrlo je važan gost i Struan Grant, profesor pedijatrije Medicinskog fakulteta Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji i pomoćnik ravnatelja Centra za primijenjenu genomiku Dječje bolnice Philadelphia. Provodi istraživanja iz humane genomike više od petnaest godina. Otkrio je polimorfizam Sp1 na genu COL1A1 i njegovu povezanost s osteoporozom te da varijabilnost na genu TCF7L2 igra važnu ulogu u utvrđivanju rizika od dijabetesa tipa II. Vodeći je međunarodni znanstvenik koji je sudjelovao u identifikaciji gena vezanih uz porođajnu težinu i rizik od dječje pretilosti. Također, predavanje će održati i Svante Pääbo, ravnatelj Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck te jedan od osnivača paleogenetike kao znanstvene discipline. Voditelj je tima znanstvenika koji su u sklopu velikog međunarodnog projekta 'Neanderthal genome project' prvi uspjeli sekvencionirati genom neandertalaca', objasnio je za tportal naš sugovornik.

Missoni naglašava kako je ovo treći kongres Europskog antropološkog društva u Zagrebu. Prvi je organiziran nakon osnutka društva 1977., a trinaesti po redu 2002. godine, dok se ovaj jubilarni 20. kongres ovoga društva održava na istom mjestu kao i prvi.

Prepoznati rezultati

Inače, Institut za antropologiju osnovan je 1992. godine od strane akademika Pavla Rudana, kao samostalna znanstveno-istraživačka organizacija odvajanjem od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, a akademik Rudan imenovan je njegovim prvim ravnateljem.

Danas na Institutu djeluje 18 znanstvenika i 6 znanstvenih novaka, a rezultat kvalitetne suradnje s najprestižnijim svjetskim sveučilištima i znanstvenog rada u Institutu brojni su prestižni međunarodni projekti (FP5, FP6, FP7, HORIZON 2020, COST, NIH) što ga, ističe Missoni, svrstava među najjače znanstvene Institute u Hrvatskoj.

Također, valja napomenuti kako je počasni predsjednik kongresa akademik Pavao Rudan, glavni tajnik HAZU-a; glavna tajnica kongresa je Barbara Cvitkušić; a tajnik Miran Čoklo, oboje s Instituta za antropologiju, dok su detaljnije informacije o kongresu dostupne na web-adresi eaa2016.com