Na okruglom stolu, održanom u povodu izrade novog zakona o privatnoj zaštiti, istaknuto je kako se ona iz uslužne djelatnosti prebacuje u sigurnosnu te da se pred zaštitare postavljaju novi zahtjevi pa i proširenje ovlasti, ali da je to i dalje jedan od najlošije plaćenih poslova iako je visoko rizičan pa nedostaje radne snage
To dovodi do toga da se na te poslove zapošljava bilo tko samo da se popune radna mjesta, a zaštitari bi morali znati barem jedan strani jezik, biti informatički pismeni, rekao je tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti Nikola Sraka. Sve to traži obrazovanje i ima svoju cijenu, a s postojećom razinom plaća to baš nije izgledno, dodao je.
Prijedlog zakona je još u radnoj verziji, mijenjat će se ovlasti, razmatra se mogućnost uvođenja nove kategorije, objasnio je Sraka. Napomenuo je kako u MUP-u razmišljaju da se zaštitari koriste i za represiju i to je razlog zašto predlaže da se zaštitarska služba iz uslužne prevede u sigurnosnu da bi se mogla, prema potrebi koristiti, primjerice, na nekom prosvjedu.
vezane vijesti
"Nas sve u prvome redu zanima sigurnost, a tko će ju omogućavati je manje važno za korisnika", rekao je Sraka.
Sandro Šegedin iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) također smatra kako je strateško usmjerenje sigurnost i da se zaštitarstvo smatra važnom gospodarskom granom kao potpora policiji i drugim sigurnosnim službama. Zakon i dalje zaštitarstvo smatra preventivnom djelatnošću i želi ju se podići na višu razinu. Razmatra se i specijalizacija zaštitara za situacije visokog i najvišeg rizika te da se podizanjem kvalitete rada dobije i viša cijena, izvijestio je Šegedin.
Predsjednik udruge ujedinjenih hrvatskih zaštitara Pave Kumarić, koji je u jednoj situaciji pri obavljanju zaštitarskog posla preživio napad zahvaljujući balističkom prsluku, zauzeo se za to da se zakonski propiše kao obvezan za zaštitare. Upozorio je kako ih MUP uvozi iako ih proizvode i hrvatske tvrtke.
Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Boris Fleiss upozorio je kako su zaštitarske plaće niže za oko trećinu od hrvatskog prosjeka pa taj posao i zbog loših radnih uvjeta ljudi napuštaju. Poslovi se sklapaju u prosjeku od 50 kuna po satu, no na kraju zaštitar dobije tek 15 do 16 kuna po satu. Zaštitarske tvrtke su u 2017. ostvarile 48 milijuna kuna profita, rekao je Fleiss.
Ivan Funčić u ime ceha zaštitara podsjetio je kako se skup održava u povodu njihova dana koji se obilježava na blagdan njihova zaštitnika svetog Mateja, te upozorio kako se cijena zaštitarskih usluga nije mijenjala već više od 17 godina i jedno je od najlošije plaćenih zanimanja i često se radi prekovremeno. Poslodavci ugovaraju loše plaćene poslove, jer je niska cijena jedini kriteriji, što ne bi smjela biti, a treba osigurati i primjerenije radne uvjete, ocijenio je Funčić.
Na skupu je minutom šutnje odana počast zaštitarima, za njih 47 stradalih na radnom mjestu, 12 koji su počinili suicid te za sve preminule.
