Za vikend je diljem Njemačke na ulice izašlo nekoliko stotina tisuća ljudi, samo u Berlinu njih 160.000, kako bi prosvjedovali protiv desnog ekstremizma. Okidač je bila rasprava o migracijama u Bundestagu koju je pokrenula Unija (CDU-CSU). I ne bi to izazvalo takav val prosvjeda da prvi put većina u Bundestagu nije postignuta uz pomoć glasova krajnje desne stranke AfD
Skup protiv desnog ekstremizma, koji na simboličnoj razini predstavlja vatrozid između CDU-a i AfD-a, okupio je desetke tisuća ljudi diljem Njemačke. Samo u glavnom gradu Berlinu na ulice je prema procjenama policije izašlo 160.000 ljudi, a organizatori navode i brojku od 250.000 prosvjednika. U Hamburgu se samo u subotu okupilo 65.000 ljudi, a u desecima drugih gradova, poput Bonna, Kiela i Regensburga, njih 10 do 15.000.
Velik broj Nijemaca strahuje od potencijalne koalicije favorita na nadolazećim izborima – demokršćanske stranke CDU pod Friedrichom Merzom i druge najpopularnije opcije prema anketama, krajnje desnog AfD-a, stranke koja je na saveznoj, ali i na pokrajinskim razinama pod istragom zbog ekstremizma.
Povijesni trenutak za AfD
Merz, koji će vrlo izvjesno biti budući njemački kancelar, rezolutno odbija mogućnost koalicije s AfD-om. No u prošlu srijedu Unija (CDU-CSU) je dobila većinu u Bundestagu zahvaljujući glasovima AfD-a, i to na pitanju strože migrantske politike.
Bio je to povijesni trenutak za AfD jer je prvi put probio kordon kojim ga je mainstream držao izoliranim u parlamentarnom djelovanju (tzv. vatrozid). Oštre kritike stigle su i iz dviju velikih crkava, ali najviše je odjeknula ona Angele Merkel, bivše kancelarke i čelnice CDU-a koja posljednjih godina jako rijetko istupa u javnosti. A ne slažu se ni svi CDU-ovci s Merzovom 'parlamentarnom suradnjom' s AfD-om te su neki zbog toga izašli iz stranke.
vezane vijesti
Za tri tjedna bira se novi Bundestag i upravo su migranti tema oko koje se najviše lome koplja te koja bi mogla mobilizirati velik broj AfD-ovih birača. Jedan od ključnih razloga za promjenu raspoloženja javnosti prema migrantima niz je šokantnih ubojstava koja su počinili, među njima i napad na božićni sajam u Magdeburgu, u kojem je ubijeno šestero ljudi.
Sporni plan koji je ujedinio CDU i AfD, a podijelio društvo tiče se zaustavljanja ilegalnih migracija. Plan je to u pet točaka te nije obvezujući, no Merz pak inzistira na tome da će ga provesti odmah nakon preuzimanja dužnosti. Obećao je to i u nacrtu njihova stranačkog programa od 15 točaka pod nazivom 'Hitni program za blagostanje i sigurnost'.
Merzov plan podrazumijeva stalne granične kontrole, odbijanje na granicama te uhićenja na neodređeni rok kriminalaca i opasnih azilanata, a oni moraju otići iz zemlje.
Pored toga, CDU namjerava opet pokušati progurati Zakon o ograničenju useljavanja, a on nije prošao na izglasavanju u Bundestagu u petak, unatoč tome što je dobio zeleno svjetlo AfD-a. Zakonom se žele ograničiti migracije, ali i ukinuti pravo na 'spajanje s obitelji' onima koji uživaju privremenu zaštitu. Policija bi trebala dobiti veće ovlasti u postupanju s migrantima.
Ostaje vidjeti hoće li CDU moći provesti svoje najave nakon očekivane pobjede na saveznim parlamentarnim izborima 23. veljače te – u kojoj mjeri.
Hoće li se Merzu suradnja s AfD-om obiti o glavu ili...?
Prema sadašnjim anketama, Unija (CDU-CSU), koja zasad ima podršku 30-ak posto građana, morat će ući u koaliciju barem sa socijaldemokratima iz SPD-a i/ili sa Zelenima kako bi oformila vladu - dakle strankama iz sada propale semafor-koalicije, a koje o mnogim pitanjima imaju dijametralno suprotnu viziju od CDU-a.
Sad se postavlja pitanje kako će se Merzova suradnja s AfD-om u Bundestagu odraziti na birače, posebice nakon žestoke reakcije Merkel, a koja je u sukobu s njim još od 2002., kad ga je izbacila iz čelništva stranke. No svakako bi ova suradnja mogla poticajno utjecati na glasače AfD-a.
Podrška AfD-u od sredine prošle godine raste te su sad na 21 posto.
Ekstremizam u redovima AfD-a
Iako se vrh stranke naizgled pokušava odmaknuti od ekstremizma, već se godinama sa Saveznim uredom za zaštitu ustavnog poretka (BfV) 'druže' pred njemačkim sudovima zbog sumnji u desni ekstremizam.
BfV zbog toga trenutačno istražuje AfD na saveznoj razini, ali i nekoliko njegovih pokrajinskih ogranaka. Najproblematičnije baze su im ogranci u Tiringiji, Saskoj i Saskoj-Anhaltu, koje je BfV proglasio 'dokazano ekstremno desnima', što je treći i ujedno zadnji stupanj istrage ekstremizma koji omogućava korištenje obavještajnih metoda prilikom istrage.
Sljedeći korak bila bi zabrana, a za pokretanje tog postupka preduvjet je da se dokaže postojanje 'stvarnih referenci' o tome da neka stranka ima namjeru srušiti temeljni demokratski poredak. Dok god nema toga, AfD može legalno i legitimno djelovati.
