Zlatko Hasanbegović, ministar kulture u ostavci, bio je u središtu zanimanja medija kao mogući protukandidat Andreju Plenkoviću za mjesto predsjednika HDZ-a. Samo dan prije isteka roka za predaju kandidatura, čini se da je Hasanbegović konačno odustao. Je li dobitnik rekordnih 1.227 glasova delegata među članovima Predsjedništva na svibanjskim unutarstranačkim izborima svojevoljno odustao od megdana s europarlamentarcem Andrejem Plenkovićem ili je to učinio pod prisilom, u ime zbijanja redova HDZ-a? Komunikacijski stručnjaci Krešimir Macan i Danijel Koletić za tportal procjenjuju što se, moguće, odvija iza kulisa
Danijel Koletić, vlasnik i direktor agencije Apriori komunikacije, promatrao je posljednjih dana Hasanbegovićev govor tijela i njegove skrivene podsmijehe koji su se mogli u sekundama iščitati te je zaključio da on inteligentno koristi medijsku pozornost i dodatno utvrđuje kontinuirani publicitet koji je osigurao u ministarskom mandatu, čime je stvorio dobar politički brending.
Koletić je od početka sumnjao da će Hasanbegović istaknuti svoju kandidaturu, što bi pak poslužilo kao čista forma, jer se moglo spriječiti ponavljanje situacije samo s jednim kandidatom kao na prošlim unutarstranačkim izborima s palim predsjednikom Tomislavom Karamarkom.
Scenarij s ranjenim Karamarkom
'Bit će zanimljivo pratiti ishod daljnjih izbora unutar stranke, jer Plenković i njegova struja su u manjini. To su ozbiljni političari koji su se educirali i istrenirali u Europskom parlamentu, samozatajni HDZ-ovci koji nisu došli do izražaja zbog euforije čistih narodnjaka koji su se trudili imati dobru kozmetiku, bez sadržaja. Tek ćemo vidjeti hoće li HDZ-ovi birači po naputku ljudi iz sjene možda čak glasati protiv Plenkovića. Imamo u pozadini ranjenog Karamarka, pa se postavlja pitanje hoće li on to mirno promatrati ili povući neke poteze', napominje Koletić, dodajući da je moguće i da dio HDZ-ovaca sada podrži Plenkovića kao predsjednika, a na parlamentarnim izborima ne glasaju za HDZ.
U svakom slučaju, Koletić smatra da Hasanbegović nije samostalno odlučio odustati od kandidature, nego da je u pitanju unutarstranački dogovor iako su dosadašnje ministrove odluke uvijek bile brzopotezne, bez puno konzultacija stručne javnosti. Hasanbegovićeva kandidatura, da je do nje kojim slučajem došlo, ne bi bila bezopasna jer on utjelovljuje desni dio HDZ-a. Zasad nema dovoljnu snagu za preuzimanje stranke, ali medijsku pažnju definitivno koristi za daljnje bildanje imidža među članstvom.
'S Hasanbegovićem na čelu, HDZ bi postao HSP AS'
Krešimir Macan, vlasnik i direktor agencije za odnose s javnošću Manjgura, ističe da unutar HDZ-a postoji dobra podrška Hasanbegoviću i on to osjeća, iako mu ta podrška možda nije bila dovoljna.
'To je tvrda struja koju je zastupao i promovirao Karamarko s njim, iako je Hasanbegović samo posljedica te politike. Taj dio ljudi nesretnim čini bilo kakav zaokret prema centru koji bi omekšavao njihovu poziciju. Oni ne shvaćaju da se njihove vrijednosti, poput istraživanja i inzistiranja na istini o žrtvama poraća, moraju iskazivati drugačije, bez radikalizacije, a oni jedino taj jezik razumiju', objašnjava Macan.
I on dopušta mogućnost da Hasanbegović, osim što ispunjava očekivanja desne baze i vlastite ambicije, i dalje služi Karamarku koji preko njega pokušava zadržati utjecaj u stranci. 'Taj dio članstva nije imao nikakav problem s Karamarkovom politikom, pa ni sa Hasanbegovićem, koji bi mogao biti čovjek kontinuiteta', procjenjuje Macan. Do današnjeg odustanka takva se opcija testirala, a sada je izvjesno da će se pregovarati o nekim drugim pozicijama u vrhu stranke.
Hasanbegović je, po Macanu, gotovo do posljednjeg trenutka kalkulirao čekajući hoće li prevladati Plenkovićeva opcija, no da je osjetio da može rušiti europarlamentarca, on bi se u to i upustio. Posljedica toga mogla je biti trenutačno pretvaranje HDZ-a u HSP dr. Ante Starčević, ističe Macan.
Kalkuliranje do posljednjeg daha
'On se držao logike da ako se kandidira, to čini da bi pobijedio, a ne da bi trčao. No da se kandidirao protiv Plenkovića bez potrebne većine glasova, to bi bio spektakularan poraz radikala u HDZ-u', ocjenjuje Macan. Po njegovom mišljenju, u HDZ-u nisu fingirali unutarstranačku demokraciju postavljanjem dodatnog ozbiljnog kandidata jer im u ovom trenutku odgovara da nema dvije kampanje.
'Ovako se mogu usredotočiti na to što će pričati o SDP-u i čime će privući druge birače', dodaje Macan, prema čijem uvjerenju Hasanbegović ionako nije imao realnih šansi protiv Plenkovića.
Je li Hasanbegović ovakvim koketiranjem s kandidaturom sebi davao na važnosti, je li moguće da desna struja ne uviđa da bi njihova pobjeda značila poraz HDZ-a?
'Ne, oni to ne vide. Oni vide svoju povijesnu ulogu. Općenito, ti radikali misle da imaju super ulogu u povijesti, da moraju ispraviti nekakve postojeće nepravde. To je njihovo stvarno uvjerenje, koje nije bez temelja. Pedeset godina nije se smjelo govoriti o komunističkim zločinima. Nije to neka fiks ideja. To su likovi koji smatraju da 'Dobro jutro, Hrvatska' treba sa domovinskim pjesmama, kao što i počinje ovih dana. Ali to nije Hrvatska 21. stoljeća, to je Hrvatska iz 20. stoljeća i oni ne razumiju da naša djeca ne znaju niti ih zanima tko su bili ustaše i partizani, nego bježe u Njemačku i Irsku', podsjetio je Macan.
