U kabinetima predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i (tehničkog) premijera Zorana Milanovića ističu kako se ta odluka, izglasana u našem parlamentu krajem rujna, ne treba dovoditi u vezu s ovotjednim aktiviranjem članka 42.7 Lisabonskog sporazuma EU-a, kojim je Europska unija de facto ušla u rat, na poziv Francuske. Hoće li se NATO uključiti u rat protiv ISIL-a, još nije poznato.

Združene snage visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) najspremniji su dio unaprijeđenih NATO-ovih snaga za brzi odgovor (NATO Response Force – NRF). Iako posjeduju sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za sve vrste misija/operacija NRF, ove snage prvenstveno su namijenjene kao sredstvo odvraćanja potencijalnog protivnika, za kolektivnu obranu i provedbu najzahtjevnijih operacija. Razina spremnosti ovih snaga, kada su u stupnju pripravnosti, unutar je nekoliko dana, ovisno o kojim dijelovima snaga VJTF se radi.

U Uredu predsjednice ističu kako ustrojavanje VJTF-a nije izravno vezano uz članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, za koji bi u svakom slučaju trebala zasebna (nova) odluka u Hrvatskom saboru.

Osim suprotstavljanja protivniku koji je već napao teritorij Saveza, kažu u Vladi RH, snage VJTF bi se razmjestile na granice Saveza i u slučaju neposredne prijetnje s ciljem odvraćanja protivnika i slanjem jasne poruke o odlučnosti Saveza u obrani teritorija država članica. Takva situacija ne traži nužno aktiviranje članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, niti nastupanje stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja u članicama Saveza.

U Banskim dvorima i u Uredu predsjednice naglašavaju kako je Odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a donesena u kontekstu implementacije Akcijskog plana za spremnost Saveza usvojenog tijekom NATO-ovog summita u Walesu. Na Pantovčaku posebno ističu kako za provođenje ove Odluke Hrvatskog sabora, predsjednica Republike, temeljem prijedloga iz MORH-a, donosi Naredbe o uporabi Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Tijekom tog summita, održanog u Walesu u rujnu 2014., saveznici su odobrili Akcijski plan za spremnost Saveza (Readiness Action Plan) kako bi osigurali pravodoban i odlučan odgovor NATO-a na nove sigurnosne izazove. Plan donosi sveobuhvatan paket mjera za pružanje odgovora na promjene u europskom sigurnosnom okružju. Plan predstavlja najveće pojačanje angažmana u okviru kolektivne obrane od kraja Hladnog rata

Prema objašnjenju koje smo dobili u Vladi RH, Akcijski plan za spremnost Saveza sastoji se od dva dijela: mjera osiguranja – odnose se na pojačanu vojnu nazočnost i aktivnosti usmjerene na odvraćanje protivnika te potvrđivanje jedinstvenosti i odlučnosti Saveza u obrani svojih granica; mjere adaptacija – odnose se na dugoročne promjene vezane za savezničke sposobnosti, vojni postav i stupnjeve spremnosti snaga. U Uredu predsjednice potvrđuju kako su te snage namijenjene prvenstveno za kolektivnu obranu i provedbu najzahtjevnijih operacija.

'U situacijama iznenadne prijetnje, jedan od prvih koraka Saveza će biti slanje upravo VJTF-a na granice Saveza s obzirom na to da su one najspremnije za brzi pokret i obučene za takve zadaće. Nadalje, snage bi se mogle razmjestiti na granice Saveza i u slučaju neposredne prijetnje s ciljem odvraćanja protivnika', kažu na Pantovčaku.

'Analizom podataka o procedurama o prelasku granica ustanovljeno je da procedure članica NATO-a traju dugo te mogu predstavljati smetnju pravodobnom reagiranju Saveza na iznenadne prijetnje, odnosno mogu biti prepreka implementaciji zaključaka sa zadnjeg summita NATO-a. Budući da se radi o NATO-ovim snagama visoke spremnosti, potrebno je unaprijed donijeti odluku o odobravanju prelaska granice Republike Hrvatske, kako bi se omogućilo pravovremeno donošenje slijednih naredaba i zapovijedi i osiguralo pravovremeno raspoređivanje snaga. Isto tako, potrebno je unaprijed donijeti odluku za prelazak granice dijela Oružanih snaga RH angažiranih u VJTF-u radi njihova brzog angažiranja od strane nadležnih tijela i zapovjedništava NATO-a, za vrijeme dok su te snage u predviđenom statusu spremnosti za djelovanje', ističu u Vladi Zorana Milanovića.

Napominju kako je Odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i OS-a RH angažiranih u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za odgovor NATO-a donesena kako bi se omogućila brza reakcija Hrvatske u situacijama potencijalne iznenadne prijetnje po Savez.

'Time je RH uskladila svoje postupke sa zahtjevima koje pred nju postavlja dogovoreni saveznički cilj postizanja sposobnosti adekvatnih za odgovor na nove sigurnosne izazove, konkretno unapređenja NATO-ovih snaga za brzi odgovor koje će u kratkom roku biti spremne odgovoriti na moguće prijetnje Savezu kao i nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. Navedena Odluka donijeta je u skladu s procedurom koju propisuje Ustav i Zakon o obrani', naglašavaju u Banskim dvorima.

Podsjetimo, u četvrtak je MORH u odgovoru na pitanje tportala što za Hrvatsku znači aktiviranje članka 42. stavka 7. Ugovora o EU-u, kojim je Unija pristupila ratu, istaknuo kako to za Hrvatsku nije automatski ulazak u rat i da Francuska sada još ništa ne traži od Hrvatske. Francuska još nije zatražila ni od NATO-a da podrži rat protiv ISIL-a.

Hrvatska je proljetos proslavila šestu godišnjicu članstva u NATO-u.