Za posjeta ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Jandrokovića State Departmentu od 1. do 4. veljače skrenuta mu je pozornost da SAD želi od Hrvatske uključivanje u rješavanje bosanskohercegovačkog spora nastalog neformiranjem izvršne vlasti nakon općih izbora održanih početkom listopada prošle godine, doznali smo iz diplomatskih izvora. Istaknuto mu je da je Hrvatska kao članica NATO-a SAD-u poželjan i pouzdan partner za rješavanje bosanskohercegovačkog problema
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun na naše pitanje o pojedinostima ponude SAD Hrvatskoj odgovorio je da ne može prenositi sadržaj razgovora Jandrokovića s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton te da je sve što se može iznijeti u javnost o sadržaju diplomatskih odnosa Hrvatske i SAD sadržano u izjavama premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića.
Prema našim izvorima, američka se diplomacija nadala osloniti i na Hrvatsku za sigurnost u regiji. Američkoj su diplomaciji stabilnost i sigurnost ključni s obzirom na Albaniju, Kosovo, Srbiju i najproblematičniju BiH.
Bruxelles na BiH i Kosovo gledaju kao na američki 'proizvod', tako da SAD ne odustaje od rješavanja njihovih problema. U takvoj situaciji Hrvatska bi mogla dobiti na važnosti kao pouzdan partner SAD-u kroz uključivanje u inicijative koje bi za zadatak imale stabiliziranje susjedstva.
Nakon izaslanstva MVPEI-ja, u Washington je, među ostalim, išao i hrvatski ministar obrane Davor Božinović te saborsko izaslanstvo dijaspore, no, Vlada Jadranke Kosor nije ništa učinila na tom planu. Izostao je prijedlog iz Zagreba koji bi išao za rješenjem spora oko formiranja poslijeizborne vlasti u BiH.
Inicijativa je trebala ići preko predsjednika Ive Josipovića. Izgleda da su u Vladi ocijenili da im u izbornoj godini ne odgovara isticanje političara iz oporbene stranke u rješavanju hrvatskog pitanja u BiH. Prije svega jer takvo važno političko pitanje može značajno utjecati na birače.
Inicijativu je, međutim, prihvatila turska diplomacija. Ona je još 24. travnja prošle godine uspjela dovesti lidere Srbije i BiH u Tursku i privoljeti ih na prihvaćanje Istanbulske rezolucije koju su potpisali predsjednici Turske Abdullah Gull, Srbije Boris Tadić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Turska je diplomacija prihvatila šansu oživljavanjem te rezolucije te svojom inicijativom odigrala značajnu ulogu u regiji. Iskoristila je šansu ponuđenu Hrvatskoj. Konstruktivna uloga njezine diplomacije donijela joj je značajnu korist u Bruxellesu.
Na obnovljenu tursku inicijativu 26. travnja u Karađorđevu su se sastali predsjednici Srbije i Turske, Boris Tadić i Abdulah Gull te tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović.
Deklarativni rezultat sastanka je izražavanje međusobne potpore na putu europskih integracija te privrženost načelu nemiješanja u unutarnje stvari triju država. Razgovaralo se i o problematičnim pitanjima kao što su referendum u Republici Srpskoj o vraćanju nadležnosti s državnih institucija na entitetske, koje su od Daytonskog sporazuma visoki predstavnici prenijeli na institucije BiH. Sljedeći sastanak trilaterale predviđen je do kraja godine u Sarajevu.
