Urugvaj je prošle godine postao prva zemlja na svijetu koja je potpuno legalizirala uzgoj, prodaju i uživanje marihuane. No na različitim razinama ona je legalna i u brojnim europskim zemljama te američkim saveznim državama
Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.
Zabrana vs regulacija
Rasprave o pitanju je li droge, osobito one lake, bolje zabraniti ili legalizirati i regulirati vode se već desetljećima.
Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.
Američko iskustvo s prohibicijom alkohola 1930-ih pokazalo je da zabrana nečega što se smatra štetnim nije nužno najbolje rješenje. Slično se potvrdilo s kockarnicama, a brojni podaci pokazuju da SAD danas gubi rat s drogama. Koliko je on zapravo besmislen, dobro ilustrira činjenica da se droge mogu nabaviti u svakom američkom zatvoru pa i u najstrože čuvanom.
Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.
Britanski analitičar politike prema drogama, autor više knjiga na tu temu i kolumnist Guardiana Steve Rolles, u British Medical Journalu napisao je: 'Sve više raste konsenzus da zabrana proizvodnje, prodaje i uporabe određenih droga nije ostvarila zadane ciljeve, već je, naprotiv, bila kontraproduktivna. Raste broj dokaza da je takva politika povećala probleme u javnom zdravstvu, da je pridonijela širenju HIV-a te hepatitisa B i C među korisnicima injekcija i istovremeno uzrokovala još veće sekundarne štete povezane s kriminalnim tržištem.'
Vjetrovi promjena
Na promjenu stajališta političara prema marihuani među ostalim su utjecale znanstvene studije koje su pokazale da nije tako štetna kao alkohol, da ne stvara jaku ovisnost, da ne može izazvati smrt predoziranjem te da čak ima određena korisna svojstva. Osobito je važno otkriće da marihuana ne predstavlja vrata prema ovisnosti o jakim drogama (tzv. gateway effect) kako se dugo godina vjerovalo. Naime, jedno veliko istraživanje iz 2002. pokazalo je da nema dokaza koji bi potkrijepili teoriju o 'gateway efektu'. Osim toga, jedno australsko istraživanje iz 1999. pokazalo je da se konzumacija alkohola i marihuane međusobno isključuju, odnosno da ljudi koji konzumiraju kanabis manje piju.
Također je zabilježeno da legalizacija marihuane smanjuje broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama za oko 13 posto unatoč tome što konzumiranje kanabisa slabi vozačke sposobnosti, osobito u prvih sat vremena. Dio navedene statistike može se pripisati činjenici da su konzumenti trave svjesniji svojih smanjenih sposobnosti nego uživaoci alkohola, a dio činjenici da se marihuana češće uživa kod kuće.
Konačno na američke političare su sigurno utjecala Gallupova istraživanja javnog mnijenja koja su pokazala da je u 2013. prvi put u povijesti više stanovnika SAD-a bilo za legalizaciju kanabisa nego protiv (grafikon desno). U SAD-u danas legalizaciju zagovaraju čak i brojni bivši policajci koji su svojevremeno sudjelovali u ratu protiv droge (pogledajte video dolje).
Gospodarske dobrobiti
Brojni svjetski ekonomisti danas smatraju da je represivna politika prema marihuani gospodarski kontraproduktivna. 2005. godine 530 uglednih američkih ekonomista uputilo je otvoreno pismo ondašnjem predsjedniku Georgeu W. Bushu u kojem su upozorili da bi SAD legalizacijom marihuane mogao godišnje uprihoditi između 10 i 14 milijardi dolara. Naime, studija Jeffreyja A. Mirona, profesora ekonomije na Harvardu, iz 2005. pokazala je da bi se legalizacijom kanabisa u proračun slilo oko 6,2 milijarde dolara kroz poreze, a još 7,7 milijardi ostvarilo bi se uštedama na skupoj borbi protiv ilegalne trgovine koja ionako nije polučila zadovoljavajuće rezultate. Potpisnici pisma istaknuli su da slab učinak zabrane potvrđuje i činjenica da više od 85 posto anketiranih starijih srednjoškolaca već godinama izjavljuje da se marihuana u SAD-u može vrlo lako nabaviti.
Kada se razmatraju gospodarski učinci legalizacije, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Nizozemska ostvarila značajne prihode od turizma koji je povezan s konzumacijom marihuane.
Zdravstvene štete i koristi
Danas je poznato da marihuana ima određene pozitivne, ali i negativne učinke na zdravlje.
Glavni psihoaktivni sastojak marihuane tetrahidrokanabinol (THC) ima vrlo niske razine toksičnosti pa do danas nije zabilježen nijedan smrtni slučaj koji bi bio posljedica akutnog predoziranja marihuanom.
Brojne studije pokazale su da kanabis ima više terapeutskih svojstava - povećava apetit, pomaže u ublažavanju simptoma AIDS-a, ublažava kronične bolove, grčeve i mučnine, osobito mučnine kod pacijenata liječenih kemoterapijom, usporava razvoj nekih tumora...
