'Uslast! Uživajte u objedu' – nazdravio je brazilski predsjednik Michel Temer veleposlanicima iz desetina zemalja na nedavnom radnom ručku u jednom tradicionalnom steak restoranu u Braziliji.

Razlog iznenadnog ručka nije bila izvanredna politička situacija u zemlji, nego izvanredna situacija u brazilskoj mesnoj industriji. Gostima su posluženi sočni, grilani odresci veličine tanjura kao dokaz da je brazilska govedina kvalitetna i sigurna. Tom domaćinskom gestom predsjednik je želio umanjiti štetu zbog otkrića brazilskih federalnih vlasti da je četrdesetak vodećih domaćih proizvođača crvenog mesa i piletine podmićivalo sanitarne inspektore i meso namijenjeno globalnom tržištu natapalo nedopuštenim kemijskim supstancama  da zamaskiraju njegovu lošu kvalitetu i umjetnim svježim izgledom mu produlje vijek nakon isteklog roka trajanja.

'Vlada želi vratiti povjerenje u naš nacionalni proizvod' – poručio je Temer.

Kravlje ludilo, ptičja gripa, lazanje s konjskim mesom umjesto govedine, hormoni i antibiotici u mesu, crvi u ribi... svako malo zapljusne nas neki novi skandal u globalnoj prehrambenoj industriji, a ni najnovije otkriće za Brazil nije nimalo bezazleno. Riječ je o najvećem proizvođaču crvenog mesa i piletine u svijetu, odgovornom za 15 posto nacionalnog izvoza u 160 zemalja i godišnju zaradu od 13 milijardi dolara. Jeftina brazilska junetina i piletina očito završava i na našoj trpezi, jer je saborski zastupnik Ivan Lovrinović nedavno upozoravao na uvoz golemih količina hrane iz te zemlje, uglavnom mesa, u vrijednosti prošlogodišnjih pola milijarde kuna.

'Kad netko iz Brazila, koji je daleko, uvozi toliko hrane, to znači da ta hrana iz nekog razloga mora biti jeftina u nabavi. Ne želim prejudicirati, ali to je ozbiljno pitanje', upozorio je Lovrinović.

Lovrinović nije želio prejudicirati, ali njegova je izjava došla u vrijeme privremene obustave ili ograničenja uvoza brazilskog mesa u Kinu, Europsku uniju, Južnu Koreju i Čile. Ove zemlje čine gotovo trećinu brazilskog tržišta te nije čudo da je i sam predsjednik Temer dao znak za uzbunu. Skandal je tim više poljuljao zemlju, jer je izbio u vrijeme kada se Brazil puževim korakom izvlači iz višegodišnje recesije i u trgovinskom bloku s Argentinom, Paragvajem i Urugvajem (Venezuela je isključena krajem prošle godine) nazvanim Mercosur nastoji sklopiti trgovinski sporazum s EU-om.

Ručak je upriličen nakon što je federalna policija uhitila 38 ljudi iz velikih mesnih tvrtki, hitno otpušteno 33 zaposlenika Ministarstva poljoprivrede i za 21 tvrtku izdana zabrana izvoza, uključujući najveći prehrambeni konglomerat BRF i najveću industriju za preradu mesa na svijetu, JBS, koja tjedno kolje i obrađuje 100.000 svinja, ne računajući ostalu stoku i perad.

To je početak raspleta najveće tajne operacije u brazilskoj povijesti kodnog naziva 'Trulo meso'. U njoj je zadnje dvije godine vojska od 1.100 policajaca češljalo 4.800 proizvođača mesa i prikupljalo dokaze o razgranatoj korupcijskoj mreži s desecima umočenih zaposlenika Ministarstva poljoprivrede. Šef savezne policije, Mauricio Moscardi, dao je na znanje da se trulo meso osvježavalo kiselinama i drugim kemikalijama, uključujući kancerogene, no stanovnike južnog dijela Brazila najviše je pogodilo saznanje da su takvom namirnicom podignutom iz mrtvih opskrbljivane kuhinje javnih škola. Neki su proizvođači mljeveno pileće meso čak obogaćivali mljevenim - kartonom.

Papiri za takvu robu obrađuju se tijekom putovanja brodom, a na putu do konačnog odredišta ona promijeni desetak destinacija, nakon čega više nitko nije siguran u njezino stvarno podrijetlo i kvalitetu, objašnjava jedan stručnjak. Kada  meso završi u kobasicama po smiješno niskim cijenama, kupci su jeftino prošli, a omastili se proizvođači i trgovci. Da bi se zataškalo korištenje određenih vrsta nedozvoljenih kemikalija, obrađeno se meso šalje samo u one zemlje u kojima laboratoriji nisu opremljeni za njihovo otkrivanje.

'Uslast! Uživajte u objedu' – svojedobno je govorio i bivši austrijski predsjednik Thomas Klestil servirajući na diplomatskim ručkovima čuvenu austrijsku kuhanu govedinu (Tafelspitz) domaćih proizvođača, razbijajući strah od kravljeg ludila u ovoj prijateljskoj zemlji. Brazilsko trulo meso tek je manje zlo u odnosu na epidemiju kravljeg ludila zbog čega je 2001. u Velikoj Britaniji, otkud je krenula bolest, uginulo 179.000 krava, a 4,4 milijuna zaklano zbog predostrožnosti, što je porezne obveznike stajalo više od pet milijardi funti, jer je trebalo obeštetiti uzgajivače stoke i pomoći posrnuloj mesnoj industriji. Zbog te pošasti do kraja 2012. u svijetu je zabilježeno 224 smrtnih slučajeva, a posljedice se osjećaju i danas: svi koji su u Velikoj Britaniji proveli barem tri mjeseca u razdoblju od siječnja 1980. do 31. prosinca 1996. ne mogu donirati krv.

Prije desetak godina u Europi je izbio skandal zbog trulog mesa kojemu su neki trgovački lanci samo mijenjali datum isteka roka trajanja. Zbog pronađenog konjskog mesa u hamburgerima u Irskoj, u UK-u je povučeno iz prodaje 10 milijuna burgera. Uvezeno uglavnom iz Poljske i Rumunjske, meso nije bilo nezdravo, ali se radilo o prevari, zbog čega je zatvoreno nekoliko tvornica, a na vidjelo dospio problem nedostatka kontrole i zamagljenih trgovačkih putova robe. Zbog stočne hrane u kojoj je pronađen dioksin, u Njemačkoj je poubijano na desetke tisuća svinja i kokoši nesilica. Zbog straha od mutacije virusa ptičje gripe H5N1, u Europi su 2006. uništeni milijuni peradi, a recidiva gripe ima i danas, kao ove godine u Hrvatskoj. U Kini je 2008. šestero mališana umrlo zbog konzumacije mlijeka zatrovanog melaminom, a skandal je posebno dobio na težini otkrićem da su vlasti izašle u javnost tek godinu dana nakon prikupljenih dokaza o pokvarenim mliječnim proizvodima...

Skandali se u prehrambenoj industriji redaju kao neumitna zakonitost kojom svaka greška velikih korporacija ima globalni odjek. Od brazilske krize mogli bi profitirati Meksiko i Australija, koje čekaju u zasjedi da preskoče najvećeg mesara na svijetu, kaže brazilski ekonomist Agustín León, dok se Argentina boji da će joj se brazilska kriza odraziti na izvoz govedine. Atmosfera straha prelila se do daleke Indije; savezna država Uttar Pradesh krenula je u akciju zatvaranja golemog broja ilegalnih klaonica da se ne ugrozi poslovanje legalnih izvoznika bivoljeg mesa u Vijetnam, Maleziju i Saudijsku Arabiju.

Nakon potresa zbog korupcije u brazilskoj naftnoj kompaniji Petrobras i građevnom, kemijskom i petrokemijskom koncernu Odebrecht (Odebrechr je platio 700 milijuna dolara mita članovima vlada u Srednjoj i Južnoj Americi da mu osiguraju posao vrijedan 3,5 milijarde), 'priča o izvozu trulog mesa samo pojačava gorak okus i utisak da je cijela trgovina i gospodarska struktura Brazila korumpirana', komentira situaciju argentinski list Clarin.

I dok predsjednik Michel Temer spašava poslovni ugled zemlje, operacija 'Trulo meso' ide dalje. Istražitelji otkrivaju koliko je od mita otišlo političkim strankama, a predsjedniku je možda prisjeo grilani odrezak nakon što su istražitelji priopćili da se na popisu osumnjičenih za primanje mita našla i njegova stranka Movimento Democratico Brasileiro (Demokratski pokret Brazila).