Politička obojenost Ustavnog suda i ustavnih sudaca proizlazi iz prirode i uloge ove institucije pa nije ništa nemoguće i neprikladno za naš državni sustav. U tome se slažu ustavnopravni stručnjaci koje smo tražili da za tportal rastumače je li, u posljednjih nekoliko odluka ovog tijela nadzorne vlasti, bilo previše politike ili ne
Najviše rasprava o tome povelo se nakon što je Ustavni sud donio odluku o obustavi primjene novog Obiteljskog zakona koji je, prvi put do sada, ukinuo zakon u cijelosti, a ne samo pojedine odredbe, pa u primjenu vratio stari zakon iz 2003. godine. Jedan od glavnih Vladinih inicijativa u posljednjoj godini mandata kompletno je odbačen, a brojni pravni stručnjaci, od profesora do odvjetnika proglasili su ga toliko manjkavim da je zaslužio obrazloženje od 339 stranica i 770 točaka kojim se objašnjava neusklađenost tog propisa s Ustavom.
Treba razdvojiti dnevnu politiku od najviše razine politike, općedruštvene, koja nije stranačka ili kratkotrajna nego najopćenitija moguća. U tom najširem smislu Ustavni sud je, po svojoj funkciji i prirodi, politički obojen. 'To je velika razlika, jer ustavni suci ne smiju biti članovi političkih stranaka i iz njihovog djelovanja se ne smije vidjeti pripadnost nekoj političkoj opciji. Ali njihove odluke su političke u najširem, općedruštvenom smislu te riječi', tumači prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.
Doc. dr. sc. Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku objašnjava da Ustavni sud mora funkcionirati neovisno o političkim stavovima sudaca unatoč činjenici da njegov sastav određuje Hrvatski sabor kao političko tijelo.
'Upravo osobni sastav suda je od presudne važnosti za formiranje autoriteta suda u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast. Ustavni zakon o Ustavnom sudu vrlo jasno propisuje da sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci', kaže docent Palić.
Palić u pitanje ne dovodi ni političku obojenost sudaca Ustavnog suda i kaže da ona ne mora biti negativna, ali samo pod uvjetom da politički stavovi sudaca ni na koji način ne utječu na odluke koje se donose. 'U suprotnom bi se potpuno izgubila svrha koju Ustavni sud ima, a to je nadzor zakonodavne i izvršne vlasti', objašnjava docent Palić.
Slično je u srijedu televiziji N1 rekao i Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, da Ustavni sud nije sud u klasičnom smislu i da je 'politički obojen, ali da ne govori u negativnom kontekstu'.
Tome u prilog ide i činjenica da je svaki zakon ujedno i pravni i politički akt, a Ustav najviši pravno-politički zakon.
