Jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike je saniranje, to jest jačanje odnosa sa susjedima, kazao je ministar Kovač te je za svoju prvu destinaciju na ministarskoj funkciji odabrao BiH. Danas je boravio u Sarajevu i u Mostaru, gde je kolegama demonstrirao to da u hrvatskoj politici prema BiH postoji kontinuitet te im poručio da će Hrvatska i dalje svesrdno podržati nastojanja BiH da zakorači prema Europskoj uniji. U odnosima sa Srbijom, Kovač će inzistirati na rješavanju zaostalih pitanja iz rata protiv Hrvatske, osobito sudbine nestalih, kao i rješavanju (ne)zastupljenosti hrvatske manjine u tamošnjem parlamentu, a prijateljima iz Slovenije poručuje da za Hrvatsku 'arbitraža više ne važi' i predlaže rješenje 'utemeljeno na međunarodnom pravu i dobrosusjedskim odnosima'.

Ivica Maštruko, prvi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, smatra da ministrov naputak o zamjeni pojma 'regija' pojmom 'susjedstvo' nema nikakvo utemeljenje osim podilaženja nekim unutarnjopolitičkim stavovima pojedinaca iz HDZ-a.

'Riječ je zapravo o tome da žele izbjeći bilo kakvu asocijaciju na Jugoslaviju, ali pritom zaboravljaju da je termin regija ukorijenjen u svim dokumentima, postupcima i komunikaciji Europske unije. Hrvatska je članica niza regionalnih inicijativa, od Srednjoeuropske inicijative, preko Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi i Jadransko-jonske inicijative, do Američko-jadranske povelje u okviru NATO-a i još niza jadranskih inicijativa. Termin regija inače se upotrebljava u EU kad se želi označiti, recimo, baltička regija, pa zatim balkanska regija. Taj pojam regionalne suradnje promovira se unutar same Europske unije. Dakle, riječ je o semantičkom tumačenju koje zapravo ima posljedice na vanjskopolitičkom planu jer će se to smatrati besmislenom, smiješnom i nepotrebnom inicijativom te uskopolitičkim, 'balkanskim' ponašanjem', ocijenio je Maštruko.

Kovačev potez, po njegovom sudu, izraz je nepotrebnog distanciranja od zemlje koja više ne postoji, a kojom se zapravo Hrvati besmisleno plaše. I kada je u pitanju aktualno stanje s izbjeglicama, u upotrebi je izraz 'balkanska ruta', pri čemu se Hrvatska 'ne može izmjestiti iz područja u kojem se nalazi'.

Smiješan otpor prema besmislenom spominjanju bivše Jugoslavije

Maštruko podsjeća da je čak i inicijativa predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za 'uspravnicu' Baltik - Jadran zapravo jedno od regionalnih okupljanja, baš kao što je to i Višegradska skupina. Jednostavno, termin regija upotrebljava se u mnogostrukom značenju, pa tako imamo i Europu regija, kao i suradnju pojedinih regija i pojedinih država.

Što bi pak podrazumijevalo Kovačevo 'susjedstvo', za razliku od 'regije'? Ne isključuje li to, primjerice, Makedoniju? 'Osim BiH i Srbije, to uključuje Mađare i Talijane, ali u našem poimanju kao susjed se uključuje i Austrija', tumači Maštruko, slažući se s mišljenjem da se novi šef diplomacije ponešto zapetljao u startu.

'Ići na to da se tim izrazom izražava nekakav otpor prema besmislenom spominjanju bivše Jugoslavije naprosto je smiješno jer se zna na što se to odnosi i zbog čega se to odvija', kaže Maštruko, dodajući da ćemo ubuduće, kad spomenemo susjedstvo u kontekstu vanjske politike, misliti prvenstveno na Srbe. Susjedstvo bi se, domeće, moglo komotno zamijeniti terminom 'na ovim našim prostorima', što dakle nije definirano kao regija, ali podrazumijeva prostor čiji se jezici razumiju.

Inače, Maštruko smatra da se temeljna vanjskopolitičkaorijentacija, koja drži kontinuitet u posljednjih 20-ak godina, neće mijenjati; bit će tek različitih naglasaka u taktičkim postupcima i dnevnojpolitici.

Anđelko Milardović, predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije i znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti, naglašava da pojam susjedstvo podrazumijeva uvažavanje realnih političkih subjektiviteta - sustava i država na prostoru bivše Jugoslavije - a regija bi podrazumijevala gutanje, ništenje i nestanak tih subjektiviteta.

'Taj drugi koncept za vrijeme ministrice Vesne Pusić išao je ka nijekanju realnog svijeta, entiteta i subjektiviteta te su se ti entiteti i subjektiviteti stavili pod apstraktan pojam koji je totalno iritirao', kaže Milardović, poručujući da je službenom Zagrebu referentna točka Bruxelles, a ne Beograd, i tu treba napraviti kopernikanski zaokret.

Milardović podržava promjenu koncepta iz 'regija' u 'susjedstvo' zato što se 'politika kao korelat stvarnosti izražava jezikom i simbolima, ona je dio simboličke stvarnosti i simboličkog univerzuma'.

'Socijalni svijet konstruira se jezikom. Konkretno, pojam 'region' odnosi se na države na prostoru bivše Jugoslavije i ide u pravcu brisanja istih jer ih depersonalizira. Neka mi netko kaže koji su bili argumenti za uvođenje tog koncepta i pojma i što on znači u realnom svijetu? Kako možemo biti dijelom tog 'regiona' u vanjskopolitičkom smislu kad smo 1. srpnja 2013. ušli u Europsku uniju?', pita Milardović, koristeći riječ 'region' kao sinonim za regiju.

Stoga je on u svom blogu naslovljenom 'Rekonstrukcija Balkana u doba globalizacije: Igra moći i moć igre' rekonstruirao, kaže, različite koncepte koji se referiraju na Balkan - zapadni Balkan, jugoistočna Europa, jugosfera, regija/region... - jer 'očito je da se oni negdje proizvode, nastoje se nametnuti kroz medije'. Po Milardoviću, takvi koncepti nemaju uporište u realnom svijetu.

Kako bi on opisao ovaj prostor?

'Naši prostori su prostori Republike Hrvatske. Nakon stvaranja samostalnih država naši prostori su prostori društava i država koje imaju status samostalnih i suverenih država, uvjetno rečeno', odgovorio je Milardović.

Ističe da Miro Kovač nije zabranio korištenje riječi regija.

'On želi upotrebljavati novi pojam u kontekstu nove vanjske politike. Ne radi se o zabrani, nego naprosto o odluci da se riječ regija više ne koristi. Čovjek je išao na dekonstrukciju tog pojma. Članica smo EU-a i nisu nam susjedi samo Srbija i BiH, imamo i druge susjede. U čemu je problem? Stvarno ne vidim nikakav problem. Politika prethodne Vlade RH bila je politika 'regiona'. Ovo nije izravna podrška tomu što je ministar napravio, nego moje mišljenje izraženo šest, sedam mjeseci prije nego što je on to napravio', kaže Milardović.

Dvije stvari su mu, kaže, jako važne: prvo, da je došlo do dekonstrukcije tog pojma i da se ide na koncept susjedstva u sklopu nove hrvatske vanjske politike i drugo, da sve ostaje isto u smislu suradnje, komunikacije, poslova, prijateljstava. 'U tome smo isprepleteni. Ali pojam je jako važan jer on može determinirati vanjsku politiku neke države', ističe Milardović.