Novinska agencija Reuters donosi analizu situacije u njemačkoj visokoj politici, u kojoj se kaže da aktualna kancelarka Angela Merkel bez problema pobjeđuje i na sljedećim izborima, dok vladu u Berlinu mnogo manje od Grčke i njene krize brine ekonomski razvoj Kine, o kojoj ovisi dobar dio njemačkog izvoza
Kako piše Reuters, u Berlinu postoji jedan gigantski centar političke moći, a to je naravno kancelarka Angela Merkel. Ona je najmoćnija žena svijeta po izboru utjecajnog časopisa Forbes, njen CDU u anketama se kreće između 35 i 39 posto (dok se opozicijski SPD muči doseći 30 posto), te nitko ne vjeruje da bi Merkel doista mogla izgubiti izbore 2013. i prestati biti kancelarka. Nadalje, ona je najpopularnija političarka u Njemačkoj, jer se uspješno uzdigla iznad svoje poluposvađane vlade, a posebice jer se odlično pozicionirala kao braniteljica njemačkih poreznih obveznika o čijem novcu ovisi spas ugroženih država euorozone.
Angela Merkel 'vlada od 2005. zahvaljujući lukavoj kombinaciji političkog manevriranja, nemilosrdnosti, odlučnosti kad je potrebna i prepoznavanja briga običnih Nijemaca', konstatira Reuters, dodajući kako mnoge europske kolege izluđuje to što njemačka kancelarka odbija velika rješenja, ali da se u Njemačkoj taj oprez cijeni. Merkel nije bio problem dovesti eurozonu do ruba propasti da bi dobila ono što želi, primjerice svojom tvrdoglavom blokadom ideje euroobveznica, što bi ugroženim zemljama juga Europe omogućilo posuđivanje novaca s manjim kamatama. S druge strane, smirila je međunarodna tržišta kada je dozvolila Europskoj centralnoj banci da otkupljuje dugove država eurozone koje su u krizi.
'Ono što Njemačka govori jest da će pomoći onima koji se utapaju ako pokažu da mogu plivati', objašnjava urednik u Die Zeitu Michael Nauman, a takva 'uvjetna solidarnost' je dobro prihvaćena u njemačkoj javnosti, koja je zabrinuta oko toga koliki će doista biti konačni račun za spas eurozone. Berlinski insajderi više nemaju nikakve sumnje da će Grčka ostati dio eurozone, te da je Merkel odlučila zadržati ju unutra. Razlozi su geostrateški: nakon događanja u Sjevernoj Africi i krize u Siriji, nitko ne želi da jedna od članica NATO-saveza postane propala država.
Treba istaknuti da Merkel unutar Njemačke nije imala veliku opoziciju kada je riječ o krizi eura, pa tako jedan odlično upućeni berlinski dužnosnik kaže da ne može zamisliti da bi koalicija SPD-a i Zelenih učinila išta drugačije da je na vlasti. Jedina opozicija je ne toliko moćna tvrdolijeva stranka Die Linke, čija potpredsjednica Sahra Wagenknecht kaže: 'SPD vjerno trči za Merkel i podržava njene ideje.' Zato se iz SPD-a žale kako je aktualna kancelarka 'ukrala 80 posto njihova stranačkog programa i ideja', ali to nikoga baš i nije briga.
Izvan Njemačke se od Merkel uvijek traži više liderstva, kako se redovito čuje u Bruxellesu. No, kako pronicljivo ističe jedan berlinski politički insajder, kada se liderstvo prevede na njemački jezik, dobije se riječ Führung, a njemačka je itekako osjetljiva na pojavu bilo kakvih novih führera.
Uostalom, iako je pola Europe u krizi, Njemačka je stabilna i ekonomski i dalje iznimno moćna i uspješna. Iako kriza eurozone oduzima dosta vremena i energije, malo tko u Berlinu brine da ona neće eventualno biti razriješena.
Jedina velika briga među berlinskom političkom elitom je – Kina! S obzirom da je Njemačka treći izvoznik svijeta, a velik dio tog izvoza ide u Kinu, postoji zabrinutost hoće li Kinezi i ubuduće kupovati njemačke aute i alate. Također, hoće li već oko 2030. godine Kina sama početi proizvoditi dobar dio onoga što sada kupuje od Njemačke. Razloga za brigu itekako treba imati, s obzirom na kineski običaj dugoročnog planiranja, koji nadmašuje čak i onaj njemački.