Govoreći u ime Kluba zastupnika HDSSB-a Josip Salapić podsjetio je da je njegova stranka zajedno s nekim drugim klubovima prije šest mjeseci u saborsku proceduru poslala prijedlog za raspravu o dvojezičnim pločama u Vukovaru, no da ta rasprava još uvijek nije došla na red. Također je podsjetio da su predstavnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara prije nekoliko mjeseci Saboru dostavili zahtjev za raspisivannje referenduma o dvojezičnosti, zajedno s potpisima građana, no da se i po tom pitanju ništa nije dogodilo. Stoga je Salapić zatražio da se što prije otvori rasprava u Saboru, ali i da se razriješi pitanje referenduma.

'Ono za što želim pozvati Hrvatski sabor da naša je dužnost da poštujemo volju hrvatskih građana. Je li zahtjev opravdan ili neopravdan? Neka o tome odlučuje onaj tko treba čuvati Ustav kojeg smo mi donijeli, a to je Ustavni sud RH. Ako ignoriramo 650 tisuća potpisa bez obzira na tijek rasprave, bez obzira na uočene probleme, mi jednostavno ne poštujemo ni one koji su nas ovdje doveli, a to su upravo oni koji ovo traže', rekao je Salapić.

Ako se nastavi ignoriranje, upozorava, posljedice mogu biti ozbiljne. 'Izbjegavanje dijaloga s bilo kojom stranom, s bilo kojim predstavnicima hrvatskih građana, bilo udrugama, bilo stožerom, bilo građanima Vukovara, bilo politike u Saboru, vodi upravo ovome doživljaju da nas nitko ništa ne sluša, da ignoriramo volju građana, da ne raspravljamo o onome o čemu bismo trebali. Znamo i svjesni smo da ima puno većih problema i hvala Bogu što u Vukovaru nema više nemira i nereda kao što je bilo, ali, vjerujte, što duži rok teče, to će biti tenzije veće', kazao je Salapić.

Nijedan problem neće se riješiti ako se gura pod tepih, kaže HDZ-ov Ivan Šuker, koji je uvjeren da do problema s dvojezičnim pločama u Vukovaru ne bi došlo da se poštovao članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

'Kad vi na silu namećete nešto, kad su rane još otvorene, kad su rane te još itekako bolne, onda se nažalost događa to što se događa. Zašto? Dogodilo se to da smo se vratili nekoliko godina, pa čak možemo reći 10-ak godina unatrag u odnosu ta dva naroda u gradu heroju Vukovaru. Dogodilo se i ono na dan pada Vukovara, danu sjećanja, što se dogodilo. Da l' bi se to dogodilo da smo samo malo razumnije i politički, tu prije svega mislim na Vladu, razmišljali i promišljali oko članka 8. Ustava Republike Hrvatske. Vjerojatno ne bi. Hrvatska nažalost sve više i više tone u ideološke podjele, a ideološka podjela je nešto što nam najmanje treba u ovom trenutku kad nam treba bitka za gospodarski oporavak Republike Hrvatske', poručio je Šuker.

Sabor svojim ponašanjem po pitanju referenduma, smatra pak Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, vrši opstrukciju ustavnog prava građana na neposrednu demokraciju. 'Dio građana ove zemlje iskoristio je to svoje pravo i došao je svojim potpisima pred predsjednika Hrvatskog sabora zahtijevajući raspisivanje referenduma. Odbor o tome ne raspravlja, šuti. Zbog toga što odbor šuti, šuti i Sabor. Smijemo li mi šutjeti, ponašati se neustavno i ne odgovoriti onima koji su stavili svoj potpis na zahtjev za referendum?', upitao je Lesar.

Smatra da Sabor ne smije šutjeti, nego da mora iskoristiti jednu od dvije opcije. 'Sabor može donijeti oduku o raspisivanju referenduma ako ocijeni da je pitanje ustavno ili donijeti odluku na plenumu da o tome propituje Ustavni sud. I nakon odluke Ustavnog suda nema više nikakvih rasprava. Zbog toga pozivam predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da najkasnije u roku od osam dana sazove sjednicu Odbora i na dnevni red stavi prijedlog za raspisivanje referenduma, a Hrvatski laburisti će predložiti i sada javno predlažu da se to pitanje koje su građani postavili uputi na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu', kazao je Lesar.

S mišljenjem Laburista slaže se i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, koja također smatra da Sabor mora poslati referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti, te da se to mora obaviti što prije.

'Događaji kojih smo bili svjedoci 18. studenoga prošle godine ne smiju se ponoviti. Nema vukovarske i nevukovarske Hrvatske i ne može se dopustiti da netko tko se zove Bojan Glavašević ne može otići na Ovčaru, odnosno ne može otići na Memorijalno groblje i tamo položiti cvijet i zapaliti svijeću. To nikako ne smijemo dopustiti, zato moramo reagirati, raspraviti o ovim potpisima i donijeti odluku. Ako su ispunjeni uvjeti, raspisati referendum, a ako uvjeti nisu ispunjeni, onda se referendum neće održati. Ignoriranje je veliki problem i može dovesti do bujanja i eskalacije nezadovoljstva, a to bi seprije svega obilo o glavu vladajućoj koaliciji', rekla je Kosor.

I dok je SDP šutio u raspravi, što misli, jasno i glasno je rekao HNS-ov Jozo Radoš. Čak i on, iako je HNS dio vladajuće koalicije, smatra da Sabor oteže s raspravom o referendumskoj inicijativi o dvojezičnosti.

'Najgore što možemo učiniti u toj situaciji je da ništa ne činimo, a mi činimo upravo to. Tu govorim o vladajućoj većini koja ne čini ništa, prolazi vrijeme i ništa ne može sutra biti bolje. Ta odluka o tome kakav će biti referendum i da li će ga biti i koje će biti njegove posljedice, ona se u nekom času mora donijeti, tko god da ju bude donosio, a rasprava o prijedlogu klubova zastupnika koja u pravnom i formalnom smislu nije problematična se također mora održati. I jedno i drugo treba učiniti što je moguće prije', kazao je Radoš.

Radoš smatra da se Ustavni sud o tzv. referendumu o ćirilici trebao oglasiti i sam, a ne čekati da ga Sabor priupita o ustavnosti referendumskog pitanja.

'Što se tiče Ustavnoga suda, u jednome času prije (referendum o braku, op. a.) taj sud se nije smatrao za potrebnim da se on oglasi i da da svoje stajalište, nego traži da ga negdje netko nešto pita kao da nije upoznat s time što se događa i da je posljedica tog događanja promjena hrvatskoga Ustava, a to je njegova temeljna odgovornost te institucije', kazao je Radoš.

Lijepe riječi za Ustavni sud nije imao ni SDSS-ov Milorad Pupovac. 'Ovdje, u ovom slučaju nema nikakve sumnje da Hrvatski sabor treba reći svoje, kada već nije rekao Ustavni sud, institucija koja ne bi trebala biti politička, ali koja svojom šutnjom jest politička institucija, svojim neoglašavanjem se ponaša kao još jedna politička institucija u RH', kazao je Pupovac.

Iako je za saborsku raspravu o dvojezičnosti, Pupovac je jasno rekao što misli o inicijativi za raspisivanje referenduma.

'Moje je mišljenje da inicijativa koja dolazi u uniformama toliko godina nakon rata, koja dolazi s govorom mržnje, nakon tolikog vremena i uloženih napora da se mržnja iskorijeni iz našeg društva, koja dolazi s porukama netolerancije, nakon toliko uloženoga truda od prvog predsjednika ove države, drugog predsjednika ove države, sadašnjeg predsjednika, tolikih vlada, da takvo nešto ne može proći', rekao je Pupovac.

Što bi se moglo dogoditi ako prođe referendum, upozorio je i zastupnik bošnjačke manjine i predsjednik saborskog Kluba zastupnika nacionalih manjina Nedžad Hodžić. 'Ja neću komentirati referendum, ne znamo još hoće li ga biti ili neće, ali podsjećam, ako bi došlo do njega i ako bi se izglasala pedesetpostotna kvota, ne bi tad samo srpska manjina, nego i neke druge manjine bi ostale bez prava u pojedinim sredinama i u Istri, pa i mađarska i slovačka manjina i češka, dakle onda bi to donijelo još niz drugih problema. Ja vas pozivam, ova zemlja ima dovoljno i drugih problema, učinite sve da rješavamo krucijalne probleme, a ne da nam prava nacionalnih manjina budu predmet političke borbe', rekao je Hodžić.

Predsjednik Sabora Josip Leko podsjetio je da je on u skladu s Poslovnikom oba zahtjeva o kojima se govori sukladno Poslovniku uputio u parlamentarnu proceduru, ali da nijedno radno tijelo nije raspravilo nijednu inicijativu.

'Jedno je donijelo zaključak da će o tome raspravljati kada donese odluku Sabor u plenarnom odlučivanju, što je apsurd', rekao je Leko.

Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin o zahtjevima koje su poslali klubovi nije želio razgovarati.