Rikard Særsten zarađuje i do 140.000 dolara godišnje. Prve dvije godine bio je pripravnik. Nakon što je dobio certifikat, s tim je došao i stalni posao. On nema nikakvih dugova (njegova tvrtka platila mu je i troškove studija), već je promaknut u čin nadzornika, a prema njegovim riječima ima velike izglede u karijeri. I, da, tek mu je 27 godina.

Unatoč tome što možda mislite, Særsten nije burzovni mešetar, niti informatički talentirano dijete koje radi za Google, niti profesionalni sportaš. On je radnik na naftnoj platformi kompanije Halliburton u Norveškoj koja svojim radnicima daje početnu plaću od 100.000 dolara godišnje. A to čak nije sve što ta tvrtka nudi svojim zaposlenicima. Tu je još i mogućnost življenja u stanovima koji su u vlasništvu tvrtke, obrazovanje i usavršavanje u inozemstvu uz plaćene troškove i džeparac od tvrtke u visini od 50.000 dolara godišnje te različiti krediti bez kamata.

Norveška je osmi svjetski izvoznik nafte i drugi najveći izvoznik plina na svijetu. A industrija nafte i plina čini oko jedne petine od ukupno 417 milijardi dolara norveškog gospodarstva. No unatoč idiličnim uvjetima tri najveća sindikata bila su u štrajku 15 dana.

Leif Sande, čelnik najvećeg sindikata Industri Energi, koji predstavlja više od polovice od ukupno sedam tisuća naftnih radnika, kazao je kako će se radnici odmah vratiti na posao.

'To je jako tužno. Štrajk je završen', rekao je Sande novinarima.

Ovaj štrajk je negativno odjeknuo u norveškoj javnosti, s obzirom da su ovi radnici najbolje plaćeni na svijetu, u prosjeku 180.000 dolara godišnje. Naftni radnici rade 16 tjedana godišnje, ali navode da su teški uvjeti rada bili razlog za njihov zahtjev za rani odlazak u mirovinu sa 62 godine.

'Ljudi su doslovno bacali kamenje na nas na ulici, a mi smo naporno radili za ovu zemlju, te nam je bilo rečeno da ćemo moći otići u mirovinu sa 62 godine ako to želimo', kazao je Magnar Ingar Lunde, 58-godišnji radnik Statoila, piše Financial Times

No naftna industrija je odbila popustiti.

'Jako sam sretan što je ministrica odlučila okončati štrajk koji je skupo koštao Norvešku i naftne tvrtke', rekao je Gro Braekken, čelnik OLF-a.

OLF je rekao da ih je 16-dnevni štrajk došao oko 3,1 milijardu norveških kruna, što je oko 509 milijuna dolara.

Sljedeći korak je obvezna definicija novih ugovora o plaćama.

Norveška je željela zadržati svoj imidž pouzdanog dobavljača energije, no analitičari su rekli da je koalicijska vlada s laburistima na čelu sporo intervenirala s obzirom da se ove godine održavaju izbori, a sindikati su im važni partneri.

Ovo nije jedini štrajk s kojim se norveška vlada morala suočiti ove godine. Kako piše Norway Post, nakon 28 godina štrajkalo je 25.000 radnika u javnom sektoru: zaštitari, policajci, učitelji, odgajatelji i osoblje staračkih domova.