Posebno jer se već pod sličnom optužbom sudi Mati Baotiću, zapovjedniku vojne policije HVO-a Orašja i zapovjedniku logora smještenog u prostorijama osnovne škole u Donjoj Mahali. Suđenja pripadnicima HVO-a događaju se svakodnevno, a glasine o optužnicama protiv glasovitih generala HV-a poput Damira Krstičevića ili Ante Gotovine postoje godinama. Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac već godinu i pol tvrdi da Sarajevo priprema 900 optužnica protiv hrvatskih branitelja, a popisi osumnjičenih kolaju internetom. Ipak vodstvo hrvatske države, predsjednicaKolinda Grabar Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenkovićtvrde da ništa nisu znali.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina surađuju na progonu ratnih zločinaca već više od tri godine otkad je potpisan protokol koji su u Sarajevu 3. lipnja 2013. potpisali Mladen Bajić, kao glavni državni odvjetnik RH i Goran Salihović, kao glavni tužitelj tužiteljstva BiH. Protokolom je regulirana upravo suradnju dvaju tužiteljstava.

Hrvatska pomaže BiH, a na isti način i tužiteljstvo BiH može DORH-u dostavljati podatke i dokaze o postupcima za ratne zločine u obje države, čiji počinitelji imaju dvojno državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, a suradnja može trajati tijekom cijelog kaznenog postupka, sve do donošenja pravomoćne sudske odluke. U praksi to znači da ako je Tužiteljstvo BiH tražilo bilo kakve podatke o djelovanju HVO-a Orašje iz hrvatskih arhiva ili izjave svjedoka, to je trebalo ići preko DORH-a.

Što se dogovaralo u Vili Weiss?

Jutarnji list tvrdi da je u posjedu dokumenta hrvatskih obavještajnih službi starog nešto više od dvije godine s informacijom o istrazi Tužiteljstva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju te da se o svim temama raspravljalo na sastanku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića i ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača 16. svibnja u Vili Weiss.

Saborski zastupnik i donedavni ministar Miro Kovač kaže da se u Vili Weiss radilo o sastanku konzultativnog karaktera i da se on kao ministar vanjskih i europskih poslova zalagao za to da se održi zajednički sastanak vlada Hrvatske i BiH na kojem bi se raspravila goruća pitanja po resorima između dvije zemlje, od problema zagađenja iz rafinerije Bosanski Brod, odlagališta nuklearnog otpada u Hrvatskoj Kostajnici, Pelješkog mosta, položaja Hrvata u BiH pa i mogućih optužnica. Zbog pada vlade, ideja nije realizirana.

Bivši premijer Zoran Milanović očito je bio dobro upoznat s cijelim procesom oko zajedničkog progona ratnih zločina u BiH jer je u ljeto 2015. zaprijetio da 20 godina od završetka rata Hrvatska neće dopustiti političke optužnice iz Bosne i Hercegovine. 'Ako je netko za nešto konkretno odgovoran, takvim se ljudima može suditi i u Hrvatskoj, teoretski. A političke optužnice više Hrvatska neće primati. I na to preventivno upozoravam, prije svega susjede, da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao – to je poruka', kazao je Milanović.

Miljenić se više ne sjeća procedure

U zamolbama BiH upućenima hrvatskim pravosudnim tijelima za postupanje se, naime, u činjeničnom opisu kaznenih djela koristi široko postavljeno i ekstenzivno tumačeno sudioništvo u udruženom zločinačkom pothvatu, koje uključuje razne pripadnike oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske, pa i članove političkih struktura i članove tijela vlasti. Ekstenzivno tumačenje između ostaloga znači da Tužiteljstvo BiH u optužnicama koristi formulaciju o zajedničkom zločinačkom pothvatu iz nepravomoćne presude Haškog suda šestorici ratnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata.

Tada je o tom problemu govorio i tadašnji ministar pravosuđa i današnji kandidat za predsjednika SDP-a Orsat Miljenić. 'U opisu događanja u BiH spominju se napadi hrvatske vojske i neke stvari koje naprosto, po našem viđenju, nisu točne i one vrijeđaju pravni poredak RH. One ne proizlaze iz međunarodnih sporazuma koji su bili na snazi i iskrivljuju sliku o tome što se ondje događalo', kazao je Miljenić tada. Danas se ne sjeća dobro kako je funkcionirala suradnja po potpisanom protokolu i kaže da je glavnu riječ imao odnos između Tužiteljstava te nas je uputio na aktualnog ministra pravosuđa Šprlju. No čudno mu je to što se optužnica podiže neposredno nakon posjeta hrvatskog premijera.

Ante Nazor iz Memorijalnog-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za N1 kazao je da su oni dokumente koje su davali istražiteljima iz BIH davali uz odobrenje DORH-a jer oni sami ne mogu dijeliti dokumentaciju. Nakon sastanka s Miljenićem i Milanovićem, kaže, zaustavljena je daljnja distribucija dokumenata.

Eugen Jakovčić iz Documente kazao je za tportal da Tužiteljstvo BiH optužnice kao ove protiv pripadnika HVO-a iz Orašja podiže na dnevnoj bazi. Naglasio je da u Hrvatskoj proteklih dana dano niz izjava u kojima se praktično zahtjeva politički pritisak na BiH kako do istrage tim osumnjičenima za ratne zločine ne bi došlo. Tvrdi da BiH puno ozbiljnije pristupa suđenjima za ratne zločine i ima bolje statistike od Hrvatske. Suradnju tužiteljstava Hrvatske, BiH i Srbije vidi kako ključnu u progonu ratnih zločina i nije mu jasno kako istraživanje ratnih zločina može biti prepreka na putu BiH u EU, što se dalo naslutiti iz izjava nekih hrvatskih dužnosnika. Ne vjeruje da državni vrh nije znao za optužnice jer je cijeli proces transparentan i ako je postojao i najmanji zahtjev za suradnjom DORH-a, hrvatska strana je znala.