U nekim eksperimentima u akvarijima otkriveno je da znaju pratiti što se zbiva na televizorskim ekranima, osobito ako je rezolucija visoka te ako im se prikazuje podmorski život. Također se znaju koristiti oruđem, primjerice ljuskama kokosova oraha koje koriste kao pokretne kamp-kućice. Neki znanstvenici smatraju da imaju razvijenu samosvijest slično kao čovjek, primati i dupini. Također je poznato da im je iz praktičnih razloga prilično velik dio živčanog sustava smješten u međusobno neovisnim i samostalnim krakovima tako da jedan obično ne zna što radi drugi.

No jeste li se ikada pitali kako to da se hobotnice nikada ne zabune, nikada ne zapetljaju svoje krakove niti se jednim zalijepe za drugi?

Ovo pitanje zaintrigiralo je izraelske znanstvenike nakon što su uočili da se krakovi hobotnica kada su amputirani, i još oko sat vremena nakon toga živi, lijepe za sve osim za vlastita tijela.

Hobotnice imaju oko 500 milijuna živčanih stanica od kojih je više od polovine smješteno u krakovima. Njihovim kretanjem, kao i aktiviranjem i deaktiviranjem sisaljki na njima, ne upravlja izravno mozak veličine oraha, već autonomni živčani sustavi u njima. Istraživanja su pokazala da krakovi, čak i nakon što su odsječeni od tijela, znaju grabiti hranu sisaljkama i prinositi je prema lokaciji na kojoj pretpostavljaju da bi trebao biti kljun.

Binyamin Hochner s Hebrew Universityja u Jeruzalemu tijekom svojih studija slučajno je primijetio da se sisaljke hobotnica nikada ne lijepe za vlastitu kožu ili kožu drugih hobotnica kao da u njoj postoji neka kemikalija koja ih odbija. Slično se dogodilo kada su petrijevu posudu do pola premazali sa sluzi skinute s tijela hobotnice. Krak se zalijepio za čisti dio, ali ne i za premazani. Ovo posebno vrijedi za amputirane krakove koji su odvojeni od središnjeg mozga. U suprotnoj situaciji, kada su krakovi spojeni s tijelom, hobotnica će odrezane komadiće krakova uglavnom doživjeti kao hranu i dovući ih do usta. Kada je s krakova uklonjena koža, sisaljke će ih uvijek doživjeti kao hranu i lijepiti se za njih.

Iz brojnih eksperimenata izraelski je tim zaključio da koža hobotnica sadrži određenu kemikaliju ili više njih koje automatski deaktiviraju sisaljke. No mozak može poništiti ovu programiranu reakciju pa hobotnica odsječene dijelove krakova može tretirati kao hranu. Odvojeni krakovi nisu sposobni samostalno poništiti programirane naredbe.

Znanstvenici ističu da je u ovim istraživanjima vrlo korisna sposobnost hobotnica da potpuno regeneriraju odrezane krakove.