Za Hrvatsku je u 2013. i 2014. previđeno ukupno 120 milijuna kuna za tzv. privremeni schengenski instrument kojim se financiraju mjere na novim vanjskim granicama Unije za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica. Ostavimo na trenutak na stranu tvrdoglavost premijera Zorana Milanovića, njegove manire slona u staklarnici, potpunu izlišnost ovoga spora i činjenicu da je i ovako niska hrvatska reputacija uništena na dulje vrijeme te da će u konačnici popustiti zahtjevima europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding.

Prijetnja Europske komisije pokazuje dvije stvari koje bi bilo zgodno proanalizirati. Prvo je to da EK više nema tako široku lepezu instrumenata kojima može kažnjavati Hrvatsku za neposluh kao što je to bio slučaj dok je naša zemlja pregovarala o članstvu, a druga je da blokadom sredstava koji izravno idu u unapređenje sigurnosti vanjske scehngenske granice više će kazniti zapadnoeuropske zemlje koje su sirijskim izbjeglicama odredište nego Hrvatsku.

Dok se Hrvatska nalazila u procesu pregovora, blokada je bila vrlo učinkovito rješenje, ali vidjeli smo i tada da nije išlo glatko. Sada je prostor Europske komisije prilično skučen, mada ima dovoljno prostora da se neposlušne oštro kazni ako se to želi. Prijetnje variraju od uskraćivanje pristupa fondovima do prijetnji odgodom ulaska u Schengen koji je u svega dva mjeseca od ulaska Hrvatske u Uniju priča iz neke daleke budućnosti. No moguće su tu i drukčije metode pritiska, posebno ako uđemo u europski postupak prekomjernog deficita.

Upravo je uskraćivanje novca za izgradnju schengenske granice upitna odluka EU-a. Hrvatska je ulaskom u EU postala članica s najdužom kopnenom granicom sa zemljama koje nisu članice. Ukupna dužina granice s BiH, Srbijom i Crnom Gorom je 1.377 kilometara. Granica je zbog dužine iznimno porozna i preko nje prolazi takozvana 'balkanska ruta' trgovine ljudima i drogama. Zbog dužine granice i zahtjevnog terena, Hrvatska će morati zaposliti i obučiti brojne graničare i opremiti ih najsuvremenijom opremom. Proces je dug i skup i vremena za otezanje nema, jer se Hrvatska mora pripremiti za ulazak u Schengen.

Kao što pokazuje rat u Siriji, izbjeglice neće čekati da EU i Hrvatska riješe svoje međusobne probleme. Oni dolaze sada i odmah. Zatvaranje Europe izbjeglicama iz Azije i Afrike prioritet je brojnih zemalja Europske unije. Ne zaboravimo da je u svibnju ove godine donesena odluka po kojoj će zemlje moći suspendirati schengenski sustav slobode kretanja i uvesti graničnu kontrolu prema drugoj zemlji schengenske zone na šest mjeseci s mogućnošću produljenja do dvije godine u slučaju krize. Takvu reformu izazvao je val izbjeglica iz Libije i Tunisa tijekom Arapskog proljeća koji je nahrupio u Italiju i Francusku.

Ovdje je u pitanju sigurnost najmoćnijih europskih zemalja koja se sigurno nalazi i visoko na listi prioriteta Europske unije. Zato je prijetnja blokadom novca Hrvatskoj za izgradnju schengenske granice kratka daha i služi u svrhu zastrašivanja premijera Milanovića kako bi što skorije proveo naredbu iz Bruxellesa i izmijenio sporni zakon.

Dakle, malo je vjerojatno to da će prijetnja uskraćivanjem schengenskim novcem upaliti. No lijeka za Milanovićevu eventualnu tvrdoglavost svakako ima i EU može igrati na duge staze.
Hrvatska će ući u postupak prekomjernog deficita koji nastupa u situaciji kada zemlja premaši deficit od tri posto. A tada će Europska komisija rezati proračun!