U tom izvješću se navodi kako pravosudni sustav zemlje, zbog neprekidnih odlaganja, prijetnji svjedocima i zabrinutosti zbog standarda, ne uspijeva omogućiti zadovoljenje pravde mnogim žrtvama rata (1991-1995).

Vladini statistički podaci pokazuju da se trenutačno u prosjeku zaključi 18 predmeta ratnih zločina godišnje. Budući da postoji još gotovo 700 predmeta koji tek trebaju biti procesuirani, većina onih koji su odgovorni možda neće nikada biti privedeni pravdi, smatraju u Amnestyju.

'Ljudi moraju saznati istinu o događajima iz nedavne prošlosti koji su uništili mnoge živote. Žrtve i njihove obitelji zaslužuju ispunjenje pravde. Na hrvatskim vlastima leži odgovornost da se to i ostvari', rekla je Nicola Duckworth, programska direktorica za Europu i Centralnu Aziju.

Istovremeno, unatoč postojanju javno dostupnih podataka, uključujući dokaze s javnih sudskih postupaka u Hrvatskoj, navodi koji se odnose na neke vojne i političke dužnosnike na visokom položaju nisu nikad istraženi, tvrde u AI-u

Ove tvrdnje se detaljnije obrazlažu u izvješću Amnesty Internationala i u primjerima se navodi Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, koji je navodno bio umiješan u zločine koji su počinjeni u Osijeku 1991. godine.

General Davor Domazet-Lošo, koji se u sudskoj presudi navodi kao onaj koji je zapravo imao zapovjednu ulogu u vojnoj operaciji u Medačkom džepu 1993., i Tomislav Merčep, ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova, koji je navodno pod istragom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, također su do sada izbjegli potpunu, neovisnu i nepristranu istragu za slične optužbe, primjećuju u Amnestyju.

'Ratni zločini ne poznaju etničku pripadnost. Oni ostavljaju posljedice na ljude bez obzira na njihovo podrijetlo, a počinitelji moraju biti sudski progonjeni bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili društveni položaj', rekla je Nicola Duckworth.