Četrdeset i jedan putnik poginuo je prilikom prinudnog slijetanja ruskog zrakoplova na aerodrom u Moskvi. Kapetan Denis Evdokimov, koji je upravljao njime, kako prenosi RT, kazao je kako je bio prisiljen prizemljiti zrakoplov s punim tankovima, što je vjerojatno dovelo do požara. Kazao je da se prije nego što su morali prisilno sletjeti vidio jarki bljesak i čuo prasak, a u tom trenutku prekinula se i komunikacija s kontrolom leta i to zbog udara munje. Kapetan Stjepan Bedić, pilot na Boeingu 737, za tportal je komentirao je li slijetanje s punim tankovima problematično i koliko udari munje predstavljaju probleme pri letu
Ruski zrakoplov Suhoj Superjet-100 pri slijetanju je nekoliko puta udario u pistu, a pri tome je očito došlo do oštećenja tankova s gorivom. Kapetan Evdokimov nije objasnio zašto je slijetanje bilo toliko teško, kazavši samo da je 'do požara došlo nakon slijetanja'. Također je kazao da su pri slijetanju poštivali sva pravila i da je brzina zrakoplova bila 'normalna'. Međutim, do problema je možda došlo zbog težine zrakoplova, s obzirom na to da su tankovi bili puni goriva.
vezane vijesti
![[VIDEO] U avionskoj nesreći poginula 41 osoba, kapetan objasnio zašto mu je bilo tako teško prizemljiti zrakoplov](/media/thumbnail/500x300/980757.jpeg?cropId=0)
Naš sugovornik, pilot Stjepan Bedić, ne smatra da su puni tankovi problem zbog kojeg je ruski kapetan imao problema sa slijetanjem.
'Sustavi za ispuštanje goriva napravljeni su za velike avione s 200 ili 300 putnika koji lete preko Atlantika i koji ne mogu sletjeti s punim tankovima zbog težine', objašnjava nam Bedić te nije siguran 100 posto za Suhoj, ali navodi da Airbus 320 i Boeing 737 nemaju takav sustav jer im nije potreban.
Bedić naglašava da je jako teško komentirati nešto bez konkretnih podataka i bilo bi neozbiljno kazati što je uzrok nesreće, ali malo je situacija u kojima se pilot mora žurno vratiti nakon polijetanja i to obično ne završi dobro.
'Procedure u zrakoplovstvu u 21. stoljeću takve su da se za bilo kakav kvar - uključujući otkazivanje aviona, za sve osim za požar u kabini - uđe u holding. Dakle, čeka se u zraku i kruži, naprave se check liste i procedure, izoliraju problematični sustavi te pripreme kabina i posada za slijetanje. Tek onda, kad je sve to spremno - lijepo i smireno se sleti', objašnjava nam pilot.
Ova posada se žurila vratiti. Za to mogu biti dva razloga, navodi, opravdani i neopravdani.
'Opravdani su problemi u kabini, a sve drugo: da ih je grom opalio, da je nešto od sustava otkazalo, da se dogodilo otkazivanje motora, bilo što drugo ne opravdava panično vraćanje na pistu. Avion se razbio jer su došli s prevelikom energijom na pistu. Teško je reći zašto jer možda su imali problema s komandama u avionu. Ako su imali problema s komandama, onda su napravili najbolje što su mogli, ali ako je to bilo zbog neke sitnice, da im je opalio grom pa su ostali bez struje ili tako nečega, onda je to ozbiljan problem i prekršaj', rezonira pilot.
To s tankovima nema veze, ističe, jer bi se pri ovakvom slijetanju razbili s ili bez goriva u tankovima.
Što se tiče mogućeg udara munje, Bedić kaže da se s time susreo nekoliko puta u karijeri i da su zrakoplovi konstruirani tako da bi trebali podnijeti njen udar.
'To obično završi time da neke zakovice pocrne ili sprži elektroniku, ali je rijetko baš ozbiljan problem. No moguće je da im je munja izazvala požar u kabini', kazao nam je sugovornik.
