Zašto ni jedan hotel ili restoran u Dalmaciji nema istaknut halal certifikat, zapravo je vrlo teško shvatiti, možda jer trošak certifikata iznosi od tisuću do 10 tisuća eura, zavisno od razine certificiranja. Kako piše Slobodna Dalmacija, smatra se da zbog toga omanski sultan za boravka jahtom u Dubrovniku nikako nije sišao u Gruž jer u Gradu nije mogao pojesti niti halal sendvič, dok je, pričalo se, princeza Meryem iz Maroka naprasno otišla iz hvarskog hotela jer nije bio halal…

U budućem razdoblju očekuje se još više muslimanskih turista u Hrvatskoj zbog ulaska u Europsku uniju. Iako još uvijek nema puno turističkih objekata s tom oznakom, Hrvatska je zapravo već korak-dva ispred Europske unije, pa čak i susjedne Bosne i Hercegovine u certificiranju halal normi, za što je zaslužan Centar za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.

Da bi neki restoran ili hotel dobio halal certifikat, mora proći strogu proceduru u kojoj mora usvojiti norme i neprestano nadzirati njihovu provedbu. U lipnju je Centar za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj izvršio analizu trinaest halal proizvoda na prisutnost haram sastojaka u ovlaštenom laboratoriju. Prilikom ispitivanja uzoraka utvrđeno je da ni u jednom nije prisutan haram, što potvrđuje ozbiljnost pristupa zahtjevima i mjerama halal norme, kako Centra tako i halal certificiranih proizvođača.

Za razliku od rijetkih ugostitelja, lista certificiranih proizvođača halal hrane u Hrvatskoj puno je duža, a čine je tvrtke kao što su Belje, Danica, Gavrilović, Kraš, Paška Sirana, Pik Vrbovec - mesna industrija, Puris, Tvornica Šećera Viro, Vindija, Vindon, Zdenka, Zvečevo i druge. Halal tako omogućuje muslimanima da kušaju hrvatska jela uvjereni da pri tom ne jedu zabranjene namirnice.

Halal se može primijeniti i na organizaciju izleta, putovanja, na apartmane i sobe u kojima se može s nekoliko manjih preinaka i detalja omogućiti ispunjavanje vjerskih potreba gostiju i slično.

Više o ovoj temi možete pročitati ovdje