Oporba je i u poslijepodnevnom dijelu sjednice nastavila opstruirati rad Sabora tražeći stranku nakon svake rasprave, pa tako i nakon početka rasprave o prijedlogu Zakona o potvrđivanju ugovora između vlada Hrvatske i Rumunjske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka i nakon početka rasprave o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2015. i 2016. godinu.
Oporba traži da im se u Saboru obrati premijer Andrej Plenković zbog najnovijih informacija o roll up kreditu za Agrokor i odgovori na pitanja vezana za Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, tzv. lex Agrokor.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, podnoseći izvješća o stanju sudbene vlasti za 2015. i 2016., kazao je kako je nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta, pa je tako njihov broj u 2016. pao s 512.872 na 467.693.
Najveći broj primljenih i riješenih predmeta bilježe građanski i prekršajni sudovi, dok je najveći broj neriješenih predmeta iz građanske grane suđenja, koji zajedno s predmetima trgovačkih sudova čine 72 posto neriješenih predmeta.
vezane vijesti
Osim na pad broja neriješenih predmeta ukazao je i na kontinuiran pad broja sudaca, pri čemu je broj predmeta po sucu 636.
Osvrnuo se i na reformske mjere u organizaciji mreže sudova, istaknuvši da su zadnje promjene provedene 2015. godine, kada je broj sudova sa 161 smanjen na 77.
Izvijestio je i o materijalnim i financijskim sredstvima, ustvrdivši da su proračunska sredstva dodijeljena sudovima kao proračunskim korisnicima mala i nedostatna.
Tomislav Žagar (NZ) u replici je upitao Sessu o mogućoj sigurnosnoj provjeri sudaca, budući da je povjerenje u pravosuđe uvelike poljuljano, na što mu je Sessa odgovorio da se njegov stav o tome nije promijenio - ne bi trebalo sigurnosno provjeravati suce.
Marka Sladoljeva (Most) zanimalo je zašto se ne objavljuju imovinske kartice sudaca. Imovinske kartice su javne jer svatko može tražiti uvid u njih, a praksa je pokazala da je potpuni uvid u imovinske kartice problem jer se krivo prikazuju u javnosti, odvratio mu je Sessa.
Što se tiče korupcije, Sessa je ustvrdio kako je percepcija javnosti jedno, a stvarno stanje drugo. Anketa je pokazala da 14 posto građana u Švicarskoj i 70 posto građana u Hrvatskoj ne vjeruje pravosuđu, a kada se ispitanike pitalo koliko su imali doticaja s pravosuđem, u Švicarskoj ih je odgovorilo 6 posto, a u Hrvatskoj svega 3 posto.
Na pitanje Branimira Bunjca (Živi zid) o navodnom nekadašnjem poslovnom odnosu Sesse s Agrokorom, predsjednik Vrhovnog suda nije želio odgovoriti jer to nije tema rasprave.
Nakon nekoliko replika ponovno su uslijedili zahtjevi klubova zastupnika SDP-a, Mosta i HSS-a za stankama. Zahtjev za stankom zatražio je i Ivan Šuker u ime Kluba HDZ-a 'zbog nekih novih informacija'.
