Posao primalje obuhvaća nekoliko zadaća u nekoliko različitih perioda života trudnice i majke, a trude se da se trudnica u svakom trenutku osjeća kao žena te da ni u jednom ne izgubi dostojanstvo. Jednako tako, svoj posao u svakom trenutku rade profesionalno i stabilno, s dozom neizbježnih emocija.

'Osim u samoj trudnoći, primalja pomaže u njezi i skrbi novorođenčeta i majke, kako prije tako i nakon poroda. Osim toga, uloga primalje je bitna i u periodu kada je žena ginekološka bolesnica. Ovaj posao je doista prekrasan jer u trenutku poroda brinemo se za dva života, a to su majka i njezino novorođenče. Kao i u svakom poslu, i u ovom ima i dobrih i loših trenutaka, ali i te loše se trudimo odraditi na profesionalan način. Trudimo se emotivno ostati sabrani, jer koliko god izvana možda i djelovali stabilno, nas takvi trenuci obilježavaju zauvijek', objašnjava Kočiš Čovran.

Dan otvorenih vrata kao pomoć trudnicama

Dan otvorenih vrata primalja održava se 5. svibnja, na Međunarodni dan primalja. Osim KB-a Merkur, u ovoj je inicijativi sudjelovalo 15 rodilišta u Hrvatskoj koja su se imala priliku priključiti, a sve s ciljem da se trudnice upozna s uvjetima u kojima će roditi i osobljem koje će se brinuti o njima i djetetu.

'Porod je posebno osjetljiv period za svaku ženu. Ako ne poznaje uvjete u kojima će roditi i osoblje s kojim će se družiti tijekom poroda, trudnica je u dodatnom stresu. Dozvoliti im da sve to upoznaju je velik pomak, otvorenost. Želimo da vide da smo mi isto žene kao i one koje su prošle kroz sve to i da kroz priču našeg poroda vide da razumijemo kroz što prolaze te da želimo da to prođe na što bolji način', kaže Matok Glavaš.

Cilj im je da se ovakva inicijativa obilježava jednom mjesečno, a kako bi trudnicama olakšale period prije poroda, organizirale su radionice, za koje je došla ideja jer su znale nakon svojih predavanja ostajati i po 45 minuta s trudnicama koje se nisu usudile postaviti pitanja pred velikim brojem ljudi.

'U prvom danu razgovaramo o pripremama za porod, što sve treba donijeti u bolnicu, što ona smije ponijeti u boks na porod, smije li jesti ili piti, što sve treba ponijeti za bebu, ali i za otpust novorođenčeta. Jednako tako, trudnice se uči pravilnom disanju, ali i kako da si olakšaju bolove tijekom trudova. Svakako se trudimo da radionice budu interaktivne te da aktivno u njima sudjeluju kako trudnice tako i njihovi partneri. Drugi dan radimo na učenju dojenja, stavljanja djeteta na dojku, kako da trudnica pronađe položaj koji će joj najviše odgovarati te kako će dijete postaviti u pravilan položaj. Dojenje je vještina koja se uči jer se nitko nije rodio s time pa tako i bebe imaju reflekse koji im puno pomažu, naročito u prvom satu nakon rođenja, kada su najaktivnije. Učimo ih koliko je bitno dijete dojiti na zahtjev, ne samo zbog nutritivnih vrijednosti, nego i zbog sigurnosti i što blažeg prelaska iz sigurne okoline u kojoj je bilo prije poroda do prilagodbe na izvanmaternični život nakon poroda', kaže Kočiš Čovran.

Porod na porti

Za tportal Biserka Matok Glavaš se prisjetila i situacije koja joj se posebno urezala u sjećanje, a jedna od njih je i trenutak kada je ona trebala roditi.

'Pamtim smjenu u bolnici kada su nas zvali i rekli da imamo porod na porti. Kolegica i ja smo došle na portu, a čekala nas je žena koja je rodila u taksiju tijekom vožnje. Morale smo prerezati pupkovinu i majku i dijete smjestiti u rađaonicu. Zanimljiva je bila reakcija taksista koji je dovezao tu ženu. Poslije je želio naći osobu koja će mu platiti kemijsko čišćenje tog auta i bio je užasno ljut na ženu. To je škola i nama jer kada nas naše trudnice pitaju, ako ih uhvate trudovi, a hitna ne može doći po njih (jer ih dovozi u bolnicu po mjestu stanovanja kojem pripadaju), a one žele roditi upravo kod nas, kako će doći do bolnice, kažemo im da, kada zovu taksi, nikako ne kažu da su trudnice i imaju trudove jer ih neće željeti voziti', sa smiješkom se prisjeća Matok Glavaš.