Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja i tada cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad židovskim narodom, ali i svim žrtvama nacističkih i fašističkih režima tijekom Drugoga svjetskog rata, podsjetio je.

"S posebnim pijetetom sjećamo se i svih preživjelih žrtava holokausta i njihovih obitelji", istaknuo je, navodeći da su tim povodom jutros na židovskom dijelu groblja Mirogoj, ispred skulpture Mojsija – položeni vijenci.

Predsjednik Sabora podsjetio je i kako se ove godine obilježava 75. godina od oslobađanja nacističkoga koncentracijskog logora Auschwitz, logora smrti, terora i okrutnosti te kako Hrvatska, na najvišoj razini, sudjeluje u obilježavanju tog događaja. Predsjednica Republike sudjelovala je u Jeruzalemu na 5. Svjetskom forumu o holokaustu, a premijer će u ponedjeljak u Poljskoj sudjelovati na službenom obilježavanju oslobađanja toga logora.

Nikada nećemo zaboraviti holokaust

"Taj logor smrti, terora i okrutnosti simbolizira i sva druga mjesta na kojima je izvršen genocid nad židovskim narodom, ali i sustavno istrebljivanje drugih neželjenih skupina za vrijeme nacističkih i fašističkih režima. I u kojima je izvršen zločin nad šest milijuna nevinih osoba čija je jedina krivnja bila – prema monstruoznoj nacističkoj ideologiji – različitost u odnosu na odabrane", naglasio je Jandroković.

"Trajno se obvezujemo da nećemo nikada zaboraviti holokaust i sve njegove žrtve poimenično. Ali i sve one hrabre ljude koji su se odupirali nacističkim i fašističkim režimima i pomagali pripadnicima židovskog naroda – među kojima su za sada iz Hrvatske 118 'pravednika među narodima'“, istaknuo je.

Predsjednik Sabora navodi kako se, "kao država s bolnim povijesnim iskustvom totalitarno-zločinačkih režima, danas sjećamo i odajemo pijetet pripadnicima židovskog i drugih naroda ubijenih tijekom ustaškoga zločinačkog režima, kao i njihovim obiteljima".

"Danas također prihvaćamo odgovornost da ćemo učiniti sve da spriječimo antisemitizam, rasizam, ksenofobiju i diskriminaciju u našim društvima. I da ćemo trajno promicati demokratski ideal poštovanja svakog čovjeka s njegovim neotuđivim dostojanstvom", poručio je predsjednik Hrvatskog sabora.

U Europi i šire vidljiv porast govora mržnje i zločina iz mržnje

Zastupnicima je rekao i kako je već nekoliko godina, u Europi i šire, vidljiv porast govora mržnje i zločina iz mržnje, rasizma, ksenofobije i netolerancije prema manjinama i drugim osjetljivim skupinama – uključujući Židove.

"Taj rastući antisemitizam – bez obzira na kojem ekstremnom političkom ili vjerskom usmjerenju, ideologiji ili uvjerenju počiva – u suprotnosti je s temeljnim vrijednostima i poštovanjem ljudskih prava na kojima počivaju demokratska društva. I prijetnja je miru, slobodi, pluralizmu i demokraciji", naglasio je Jandroković.

Stoga su, naveo je, brojne europske institucije donijele dokumente u kojima pozivaju države na promicanje svijesti o potrebi prevencije i kontinuiranog suzbijanja antisemitizma. Hrvatska se 2005. godine pridružila Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust čija je glavna zadaća promicanje trajnog sjećanja, istraživanja, učenja i izobrazbe o holokaustu, njegovim uzrocima i posljedicama – posebno među mladima. Ali i promicanje svijesti o potrebi borbe protiv svakog oblika antisemitizma.

Članice Saveza usvojile su 2016. „Radnu definiciju antisemitizma“ i time potaknule sve države da koriste taj dokument kao korisnu smjernicu i pedagoško sredstvo u podučavanju o holokaustu, ali i u svakodnevnom radu različitih vladinih i nevladinih institucija radi prepoznavanja i djelotvornije borbe protiv suvremenih oblika antisemitizma. Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u četvrtak je donio zaključak kojim potiče institucije države i organizacije civilnog društva na promicanje radne definicije antisemitizma, naveo je predsjednik Sabora.