Odnosi Rusije i Vatikana zategnuti su od raspada Sovjetskog Saveza 1991. Rusija optužuje Katoličku crkvu da pokušava vrbovati vjernike Ruske pravoslavne crkve, što Vatikan odbacuje.

Putin je prvi čelnik Kremlja od boljševičke revolucije 1917. koji se deklarira kao vjernik, pripadnik Pravoslavne crkve i već se nekoliko puta založio za okončanje dugogodišnjeg neprijateljstva između dviju najvećih kršćanskih crkava. Putin, koji se sastao s dvojicom Franjinih prethodnika, mogao bi pozvati Papu da posjeti Rusiju, kažu diplomati.

Nekadašnji pape Benedikt XVI. i Ivan Pavao II. također su imali pozivnice ruske vlade, ali nisu mogli otići u Rusiju, jer ih nije pozvala Pravoslavna crkve. Franji će također ta pozivnica trebati da bi ostvario posjet.

Drugi spor između crkava odnosi se na sudbinu crkvene imovine koju je bivši sovjetski vođa Josif Staljin konfiscirao katolicima istočnog obreda (među njima su i Grkokatolici), koji priznaju papinsku vlast.

Staljin je katoličku imovinu dao Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a nakon pada komunizna neke posjede preuzeli su istočni katolici, što je dovelo do porasta napetosti.

Ruska pravoslavna crkva, koja je u ponovnom usponu nakon propasti Sovjetskog Saveza, ima oko 165 milijuna pripadnika u bivšim sovjetskim republikama, uključujući Rusiju.

Franjo je prvi neeuropski papa u 1.300 godina. Njegovi prethodnici bili su iz zemalja - Italije, Poljske i Njemačke - koje su sudjelovale u dva globalna sukoba u 20. stoljeću, kao i u Hladnome ratu koji je uslijedio nakon Drugog svjetskog rata.

Diplomati kažu da Franjo, Argentinac koji nema europsko političko naslijeđe, ima puno veće šanse da popravi odnose s Ruskom pravoslavnom crkvom.

U prošlosti je bilo znakova zatopljavanja odnosa između zapadnog i istočnog ogranka kršćanstva.

Ekumenski patrijarh Bartolomej postao je 20. ožujka prvi duhovni vođa pravoslavnog kršćanstva koji je sudjelovao na papinoj inauguralnoj misi od velikog raskola na zapadno i istočno kršćanstvo 1054.