S druge strane, više trošimo na smrznuto voće i povrće, gotova i polugotova jela, mahunarke, jaja, biljne namaze, biljne zamjene za meso i mliječne proizvode. Pokazalo je to istraživanje agencije GfK provedeno ovoga proljeća.

Zabrinjavajući je podatak prema kojem čak 44 posto Hrvata kaže da im je kućni budżet nedostatan u odnosu na potrebe, a 37 posto smatra da je dovoljan da pokriju samo osnovne potrebe. Udio onih kojima kućni budžet pokriva sve potrebe puno je manji od drugih europskih zemalja - 19 posto, dok je u Češkoj zadovoljno 25 posto građana, u Austriji 30 posto, a Danskoj 42 posto.

Tri od pet građana (62 posto) zabrinutost za budžet svrstava među tri najveće brige, što je 11 postotnih bodova više od europskog prosjeka. Taj se strah dodatno pojačao zbog inflacije pa je to, objašnjava voditelj poslovnog razvoja u GfK Mladen Kožić, neizbježno utjecalo i na kupovno ponašanje u Hrvatskoj.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da su u kolovozu potrošačke cijene bile 7,8 posto više u odnosu na isti mjesec 2022., a u kategoriji koja obuhvaća cijene hrane, pića i duhana zabilježen je još veći rast - 10,1 posto na godišnjoj razini.

- Kupac u Hrvatskoj, kao i na drugim europskim tržištima, aktivno traži načine kako amortizirati inflaciju. Osim što je snažno rastao udio trgovačke marke u našim košaricama, kućanstva su u svakoj četvrtoj kategoriji robe široke potrošnje smanjila količinsku potrošnju za više od 10 posto - kaže Kožić, piše novinarka Jutarnjeg lista Karla Zupičić.