U rujnu je 5,5 posto poduzeća u njemačkom proizvodnom sektoru koristilo tu praksu, u usporedbi s njih 3,8 posto u lipnju, objavio je institut za ekonomska istraživanja Ifo sa sjedištem u Muenchenu.

U procjenama za predstojeće razdoblje poslovni čelnici 12,4 posto tvrtki predviđaju da će trebati iskoristiti instrument skraćenog radnog vremena kako bi premostili razdoblje smanjene potražnje i paralelno zadržali kvalificirane radnike.

"To znači da je broj tvrtki koje pribjegavaju za skraćivanjem radnog vremena dosegnuo razinu posljednji puta zabilježenu na vrhuncu recesije 2012. i 2013. godine", rekao je Timo Wollmershaeuser, čelnik Ifova odjela za ekonomske prognoze.

Tada je skraćeno radilo više od 100.000 radnika.

Ifovo istraživanje pokazalo je da je skraćeni rad koncentriran u sedam sektora, pri čemu je najteže pogođena tekstilna industrija. Slijede sektori proizvodnje električne opreme, metala, metalnih proizvoda i metaloprerađivačka industrija.

Preostala tri sektora uključuju izradu alatnih strojeva, proizvodnju automobila i auto-dijelova te industriju papira i kartonske ambalaže, pokazalo je istraživanje instituta Ifo.

Mnogi analitičari drže da je Njemačka zapala u tehničku recesiju s obzirom da se očekuje da će podaci o bruto domećem proizvodu (BDP) i u trećem tromjesečju pokazati pad na kvartalnoj razini, nakon 0,1-postotnog smanjenja u razdoblju od travnja do lipnja.